Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Srednji vijek u Europi i Hrvatskoj, glagoljica - Coggle Diagram
Srednji vijek u Europi i Hrvatskoj
Razvoj pismenosti
Nositelji su bili redovnici, a samostani su bili središta književne proizvodnje i čuvanja knjiga
U njima se prepisivala i čuvala rukopisna baština, ali su i nastajala nova znanstvena i književna djela
Samostani imaju još jednu važnu ulogu - postaju mjesta u kojima se dobiva obrazovanje
Zato su se iz njih razvile najprije škole, a kasnije i sveučilišta
Knjige
Izrađivale su se u skriptoriju
Skriptorij je bio sastavni dio samostana, a u njemu je radilo više pisara pod vodstvom upravitelja
Izrada knjige u skriptoriju
Pisari - pisali su tekst
Rubrikatori - dodavali su crvenom tintom naslove ili druge istaknute dijelove teksta
Zlatari i draguljari - uvezivali si i ukrašavali korice knjige
Iluminatori - oslikavali su i ukrašavali tekst
Najznačajniji spomenici hrvatske srednjovjekovne pismenosti
Bašćanska ploča
Vinodolski zakon
Zapis popa Martinca
Glagoljica
Misal po zakonu rimskog dvora
Glagoljica
(strsl. glagoljati - govoriti)
Sastavio Konstantin Filozof
Sastavio ju je na osnovi grčkoga pisma uz dodavanje novih slova za specifične slavenske govore
Ćiril i Metod su preveli liturgijske tekstove na staroslavenski jezik služeći se glagoljicom
Nakon njihove smrti njihovi su učenici u 9.stoljeću donijeli glagoljicu u Hrvatsku
Najznačajnija djela hrvatske srednjovjekovne književnosti
Proza
pripada književnom modelu karakterističnom za srednjovjekovlje
traje sve do druge polovice 16. st.
Pisana riječ zabilježena je u kamenu, rukopisima i tiskanim knjigama
pisana je dvama jezicima: crkvenoslavenskim hrvatske redakcije i hrvatskim
te trima pismima: glagoljicom, latinicom i hrvatskom latinicom
Poezija
Prvi stihovi na hrvatskome jeziku prijevodi su srednjovjekovnih latinskih pjesama nabožnog karaktera
Početkom XIV.st. javljaju se pokušaji autentičnog stvaralaštva
Motivi su često vezani uz crkvene blagdane
Začinjavci: uglavnom anonimni svećenici koji su prevodili, dorađivali, prepisivali i imitirali
U njihovoj poeziji nalazimo puno ponavljanja i udugovlačenja
Jezik je bio uglavnom čakavsko-ikavski dijalekt
Tematika je bila uglavnom pasionska, marijinska, božićna, svetačka
Bašćanska ploča
Sadržaj
Započinje kršćanskom invokacijom
Opat Držiha svjedoči o darivanju zemlje crkvi Sv. Lucije
Kletva onih koji bi osporili darivanje
Izrazi
Snažno povezano sa kršćanstvom
Izražava prvu hrvatsku književnost
Koja dolazi pokrštavanjem Hrvata
TRAJANJE I OBILJEŽJA SREDNJOVJEKOVLJA
Srednji vijek traje oko tisuću godina ( od polovice 5. do polovice 15. stoljeća)
Njegov početak označava pad Zapadnoga Rimskoga Carstva (476)
A na kraju počeci tiskarstva (sredina 15, stoljeća )
TROJEZIČNOST
uporaba triju jezika: latinski, staroslavenskl i hrvatski.
Prvi korišteni jezik je latinski , zatim staroslavenski te onda hrvatski
Hrvatski knezovi državne su ugovore dali pisati latinskim jezikom, a i u prvim izgrađenim crkvama i samostanima hrvatska su imena zabilježena latinskim jezikom
TROPISMENOST
upotreba triju pisama tadašnjega hrvatskog naroda: latinice, glagoljice i ćirilice.
Kada su Hrvati došli u svoju današnju zemlju, bili su nepismeni . Primivši kršćanstvo, Hrvati su se susreli i s latinicom.
Prvo pismo korišteno je bilo latinica , drugo pismo je bilo glagoljica te onda ćirilica
U srednjem vijeku dolazi do širenja i povezivanja antike i Biblije (oslanja se na krščanstvo u duhovnom smislu , ali nasljeđuje i antički duh , bitno različit od Biblije)
Srednji vijek - ishodište hrvatskog nacionalno-povijesnog, kulturno-jezičnog i književnoga identiteta
Srednji vijek je početak hrvatskog nacionalnog identiteta zato što se hrvati pokrštavaju i stvaraju vlastitu državu time izdaju zakone isprave religiozne tekstove molitve
Prvi narodni vladari i prve države
Dmitar Zvonimir
Petar Krešimir IV.
Kralj Tomislav
Hrvatska
Bijela - Primorska
Crvena
Posavska - Panonska
Ratovi Književnost Crkva
Hrvatska kao sposobna srednjo vijekovna država vodi ratove
Ratovi sa Venecijom
Rat sa Bugarima
Rat sa Mađarima
Prve povelje, zakoni i darovnice
Darovnica kralja Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
Vinodolski zakonik
Povelje slobodnim kraljevskim gradovima još nazivane i Bule
Uspostavljanje Hrvatske narodne crkve
Splitski crkveni sabor
Hrvatske biskupije i nadbiskupije
