Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA - Coggle Diagram
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA
DOMENA EUKARIOTA
-Jednostanični ili višestanični organizmi s definiranom jezgrom, u kojoj je sadržan nasljedni materijal, odijeljen od citoplazme šupljikavom membranom. Ta domena se dijeli na protiste, gljive, biljke i životinje.
ŽIVOTINJE
-Mnogostanični heterotrofni organizmi, potrebnu hranu dobivaju tako što se hrane drugim organizmima, vrlo su raznolika skupina živih bića. Najjednostavnija je podjela na životinje koje nemaju kralježnicu-
beskralježnjaci
, te na
svitkovce
među kojima su životinje koje imaju kralježnicu-
kralježnjaci
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE
-najjednostavnije životinje čije je tijelo građeno od stanica koje se međusobno razlikuju prema svojoj ulozi, ali se ne udružuju u tkiva i organe. Pričvršćene su za podlogu i asimetričnog su oblika
PLOŠNJACI
-uglavnom žive kao nametnici (metilji i trakavice) ili slobodno žive u čistim slatkim vodama (virnjaci). Dvobočne su simetrije tijela
OBLIĆI
-pripadaju velikoj skupini oblenjaka. Najpoznatije su vrste nametnici-dječja glista, bijela glista i zavojita trihinela.
MEKUŠCI
-mekana tijela. Žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu. U većine puževa i svih školjkaša tijelo je zaštićeno ljušturom. Glavonošci su najrazvijeniji mekušci.
KOLUTIĆAVCI
-građeni od niza kolutića. Žive u moru (perjaničar) i kopnenim vodama (pijavica) te na kopnu (gujavica).
ČLANKONOŠCI
-najbrojnija skupina beskralježnjaka, imaju člankovite noge. Živi u gotovo svim staništima. U njih ubrajamo kukce, rakove, paukove, škorpione i stonoge.
BODLJIKAŠI
-peterozrakaste simetrije tijela. Polusjedilački su organizmi i stanovnici su morskog dna. U njih ubrajamo ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.
ŽARNJACI
-uglavnom žive u moru. Karakteristični su po žarnim stanicama koje imaju u svojem tijelu, a služe im za obranu ili omamljivanje plijena. Žive slobodno plivajući ili su pričvršćeni za podlogu. Zrakaste su simetrije tijela.
KRALJEŽNJACI
RIBE
-dvobočne su simetrije tijela. Potpuno su prilagođene životu u vodi i najjednostavniji su kralježnjaci. Prema vrsti tvari od kojih je građen njihov kostur možemo ih podijeliti ne koštunjače (šaran, štuka, tuna, srdela i dr.) i hrskavičnjače (raža, morska mačka i dr.)
VODOZEMCI
- prvi kralježnjaci koji su prilagođeni životu na kopnu, ali žive u vlažnim staništima. Vrlo su raznolike građe i neki predstavnici cijeli život žive u vodi. Njima pripadaju bezrepci (žabe), repaši (daždevcnjaci, vodozemci) i beznošci.
GMAZOVI
-pravi kopneni kralježnjaci prepoznatljivi po ljuskama na tijelu. Prilagođeni su životu uz vodu ili žive u vodi, ali ih većina živi na kopnenim staništima. U njih ubrajamo ljuskaše (gušteri, zmije, prstenaši), krokodile, kornjače i premosnike.
PTICE
-prepoznatljive po perju na svojem tijelu, krilima i kljunu. Prilagođene su životu ne tlu, vodi i zraku. To su kralježnjaci koji lete, trče ili skaču. Dijele zajedničkog pretka s gmazovima.
SISAVCI
-najrazvijeniji kralježnjaci. Rasprostranjeni su na svim staništima na Zemlji. Tijelo im je prekriveno dlakama. U njih ubrajamo jednootvore, tobolčare i prave sisvce (plodvaše).
BILJKE
-mnogostanični autotrofni organizmi. Razvile su se od mnogostaničnih zelenih algi. Današnje biljke prilagođene su životu na kopnu. Ne pokreću se aktivno i većinu života provode prirasle za podlogu. Rastu cijeli život. Predstavnici biljaka su mahovine, papratnjače i sjemenjače.
MAHOVINE
-najjednostavnije biljke. Nemaju pravi korijen, stabljiku i listove. Žive na vlažnim stijenama, kori drveća, tlu. Najčešće su u busenastim nakupinama, u tijelu zadržavaju veću količinu vode koja im je nužna za život.
PAPRATNJAČE
-danas uglavnom zeljaste biljke, u prošlosti su bile drvenaste biljke koje su činile šume. Imaju pravi korijen, stabljiku i listove te razvijene provodne žile. Za njihov životni ciklus potrebna je voda kao i mahovinama
SJEMENJAČE
biljke koje stvaraju sjemenke, a razlikujemo golosjemenjače i kriosjemenjače. Žive na svim područjima Zemlje.
KRITOSJEMENJAČE
-krastavac, krumpir, lipa, paprika, jabuka, mak, lopoč, potajnica, rajčica, šafran, šljiva, orah, jasen, orašac, mangolija, rogač, trešnja, tulipan, trska i dr.
GOLOSJEMENJAČE
-crni bor, cikas, tisa, ginko.
GLJIVE
-Neke su gljive jednostanični, a neke mnogostanični organizmi. Prema načinu prehrane, mogu biti heterotrofni organizmi, a mogu biti i paraziti i saprofiti. Kod saprotrofskim gljivama razlikujemo jestive i otrovne.
LIŠAJEVI
-Zajednica organizama koja se sastoji od gljiva i zelenih algi ili cijanobakterija. Gljive štite alge i svojim hifama crpe vodu i mineralne tvari iz podloge na kojoj žive, a alge fotosintezom proizvode hranu koju upotrebljavaju i gljive za svoj život. Rastu na staništima gdje su otežani životni uvjeti npr. u polarnim krajevima, pustinjama, na golim stijenama, kori drveća, i dr. Razgrađuju stijene, stvaraju plodno tlo za razvoj biljaka. Zbog toga ih nazivamo pionirima vegetacije. Oni su bioindikatori jer ih većina živi na mjestima gdje je zrak čist.
PROTISTI
-Uglavnom jednostanični organizmi, neki su kolonijalni, a manji je broj mnogostaničnih. Današnji su protisti većinom vodeni organizmi ili žive kao nametnici na drugim organizmima. Razlikujemo heterotrofne i autotrofne protiste.
HETEROTROFNI PROTISTI
-hrane se drugim organizmima. To su jednostanični organizmi vidljivi mikroskopom. Žive na vlažnom tlu, u slatkoj i morskoj vodi.
AUTOTROFNI PROTISTI
-sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze, jednostanični protisti poput zelenih i svjetlećih bičaša te alge. Količina kisika koji stvaraju alge veća je od količine kisika koji stvaraju biljke. Među algama razlikujemo jednostanične, kolonijalne i mnogostanične oblike. Žive na vodenim staništima.
DOMENA BAKTERIJE
-Nalaze se na predmetima, na mrtvim organizmima, u živim organizmima i na njima, u vodi, zraku, tlu i na tlu. To znači da su se i bakterije prilagodile različitim životnim uvjetima kako bi opstale. Neke za život trebaju kisik, a neke su se prilagodile životu bez kisika i žive u anaerobnim uvjetima, neke žive na niskim, druge pak na visokim temperaturama. Sudjeluju u kruženju tvari u prirodi.
AUTOTROFNE BAKTERIJE
-iz spojeva koji se nalaze u njihovoj okolini same sebi stvaraju hranu (cijanobakterije, dušikove bakterije, sumporne bakterije).
HETEROTROFNE BAKTERIJE
-uzimaju gotove hranjive tvari iz svoje okoline. Ovisno o izvoru hrane mogu biti saprotrofske ili parazitske.
SAPROTROFSKE
-razgrađuju uginule organizme
DOMENA ARHEJA
-Jednostanični organizmi čija je stanica sličnija stanicama organizama koji pripadaju domeni eukariota nego stanicama bakterija. One su potomci najstarijih organizama na Zemlji. Neke arheje žive u najekstremnijim uvjetima, poput podmorskih vulkana i gejzira, pri visokim temperaturama ili visokim koncentracijama soli, primjerice u Mrtvome moru. No osim ekstremnim uvjetima, arheje nalazimo i u morima i oceanima gdje čine važan dio planktona. Nisu poznate kao uzročnici bolesti nego su važne u suživotu s drugim organizmima, primjerice s termitima i protistima.
