Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Mirna reintegracija i posljedice Domovinskog rata - Coggle Diagram
Mirna reintegracija i posljedice Domovinskog rata
Posljedice:
-nastanak slobodne i neovisne, međunarodno priznate Republike Hrvatske
-ogromne ljudske žrtve: prognanici, ranjenici, poginuli i nestali)
-materijalne štete
Broj ranjenika:
-ukupan broj: 30 578 (od toga branitelja- 21 959, a civila- 7 169)
Nestali:
-podatci iz veljače 2015.- 1600 nestalih
-930, uglavnom Hrvata- nestali uglavnom 1991. i 1992. godine
-670, uglavnom Srbi- nestali 1995.
Poginuli:
Primjer Vukovara
:
-poginuli, branitelji i civili: najmanje 1739
-ranjeni: najmanje 2500
-prognani: 22 000
-zatočeni u logorima: najmanje 2796
-teritorij Hrvatske zahvaćen ratom: 14 154
-okupirani hrvatski teritorij: 6 153
Pokolj na Ovčari
-pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
-ubijeno između 255 i 264 civila i vojnika (uglavnom Hrvata)
Masovne grobnice
-145 masovnih grobnica i 1200 pojedinačnih grobišta
-ekshuminirani su posmrtni ostatci 3782 osobe, od kojih je identificirano 3217 branitelja i civila (do 2011.)
Međunarodni kazneni sud
za područje bivše Jugoslavije,
Den Haag
-stalni sud UN-a
-osnovan je u svibnju 1993.
-travanj 1996.- Ustavni zakon RH o suradnji s Međunarodnim sudom za područje bivše Jugoslavije
Zatočenici u logorima
-najmanje 7708 zatočenika mučeno je i zlostavljano
-bilo je najmanje 60 logora (npr. Velepromet, Omarska, Manjača...)
Ratna šteta
do 2014. godine utvrđene su štete u iznosu od 142 milijarde američkih dolara
gradovi koji nisu bili okupirani:
Dubrovnik, Osijek, Vinkovci, Pakrac, Slavonski brod, Karlovac, Nova Gradiška...
gradovi koji u bili okupirani:
Vukovar, Petrinja, Slunj, Drniš, Kostajnica, Glina...
Erdutski sporazum
temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (između hrvatskog predsjednika F. Tuđmana i srbijanskoga predsjednika S. Miloševića)
Hrvatska je njime pristala na mirnu reintegraciju okupiranoga dijela hrvatskoga Podunavlja, a istodobno su srpskoj zajednici u njemu bila zajamčena sva manjinska i druga prava.