Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
DOMOVINSKI RAT - Coggle Diagram
DOMOVINSKI RAT
Hrvatska 1990.
30.5.-višestranački sabor (danas Dan državnosti)
25.7.-amandmanima na Ustav promijenjeno je ime u Republika Hrvatska
masovni skupovi, Karlovac, Petrova Gora-slike Miloševića, prijetnje hrvatskim političarima, velikosrpske parole
na prvim višestranačkim izborima rezultati su bili u korist Hrvatske Demokratske Zajednice
22.12.- Ustav RH (Božićni ustav)
lipanj- početci protuzakonitog djelovanja-nastaju zajednice općina, srpske autonomne oblasti
srpanj- Deklaracija o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj; Srbi će se izjašnjavati o autonomiji
kolovoz- Sabor- Rezolucija o zaštiti ustavnog demokratskog poretka i nacionalnih prava u Hrvatskoj ( svim građanima koji žive u Hrvatskoj jamče sva prava)
predsjednik RH-dr. Franjo Tuđman, predsjednik sabora-Žarko Domljan, prvi predsjednik Hrvatske vlade-Stjepan Mesić
dr. Franjo Tuđman
17.8.-naoružani pobunjenici zaposjeli prometnice
blokirane ceste
20.8.- pobunjenici su prvi puta zapucali na hrv. policiju
jesen 1990.- češći incidenti
prosinac- teritorijalno ujedinjenje SAO Krajina (Dalmacija, Lika, Banovina, Kordun)
raspad Jugoslavije
urušavanje Europskog komunističkog sustava, raspad socijalističkog bloka
pogoršanje gospodarske situacije-inflacija novca, duboka gospodarska kriza
nakon Titove smrti slabi i nestaje autorativna vlasti i diktatura saveza komunista a jačaju velikosrpske snage koje je predvodio Slobodan Milošević
Tito je umro 1980. a njegov sprovod je bio kult ličnosti, "I poslije Tita, Tito."
srpski nacionalisti isticali su ugroženost Srba na području Jugoslavije
težilo se centralizmu i unitarizmu
Slobodan Milošević se zalagao za ukidanje autonomije pokrajina, unitarizam i centralizam-nasuprot tome- težnje u Hrvatskoj i Sloveniji za jačanjem federacije, za razvoj demokracije i višestranačja
1990.-višestranački izbori
Hrvatska je napadnuta
1991.
2.3. Pakrac- prvi oružani sukob između Hrvatske policije i srpskih pobunjenika
31.3.- Krvavi Uskrs, ubijen Josipa Jović-prvi poginuli hrvatski branitelj
novine o događaju31.3.
2.5.-12 hrvatskih policajaca ubijeno u zasjedi u Borovu Selu
ožujak u Kninu- Odluka o odvajanju SAO Krajine od RH
1.4.- Odluka o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji
27.6.-Srbi iz Hrvatske ujedinili su se sa Srbima iz Bosanske Krajine
ljeto 1991.
od kolovoza je Vukovar pod opsadom
3.8. sabor poziva međunarodnu zajednicu da se uvjere u stanje ljudskih i građanskih prava Srba i drugih nacionalnih manjina
masovni zločini nad civilima ( Dalj, Erdut, Aljmaš, Lovas, Škarbija, na Banovini
od sredine srpnja svakodnevni napadi pobunjenika na članove ZNG-a i MMUP-a RH
do kraja 1991. okupirana je trećina Hrvatskog teritorija
od listopada je Dubrovnik pod opsadom
UNPROFOR
ZNPA zone- United Nations Protected Areas
istočna i zapadna Slavonija, dijelovi Dalmacije, Like, Banovine i Korduna
United Nations Protection Forces
CILJEVI UNPROFORA
razoružati srpske snage
omogućiti povrataka prognanicima
Hrvatska treba jamčiti zaštitu manjinskih prava Srbima
okupirana područja na miran način vratiti u okvire RH
ŠTO SE ZAPRAVO DOGAĐALO
plačka imovine
uništenje crkvi i baštine
progoni, ubojstva, zločini
prometna povezanost u prekidu
prognanici se nisu vratili
proglašena Republika Srpska Krajina
pobunjenici nisu razoružani
vojnici UNPROFORA
grafit nezadovoljstva
Vukovar
smatra se da je poginulo 1739 osoba, 2500 ranjenih, 22 tisuće prognanih, 4 tisuće odvedeno u Srbiju, a od toga 3000 branitelja i civila mučeno i zlostavljano u logorima
zapovjednici obrane Vukovara- Mile Dedaković Jastreb i Branko Borković,
jedan od istaknutih zapovjednika u Borovu naselju-Blago Zadro (poginuo 91.)-proslavio se obranom na Trpinskoj cesti na kojoj su uništeni desetci tenkova
Blago Zadro
na Ovčari- 200 ranjenika i bolničkog osoblja je ubijeno ( pronađeni 1996.)
Vukovar u ruševinama
prosinac 1991. i siječanj 1992.
morat će poštivati vanjeske granice
srpsko stanovništvo u RH ima sva prava koja manjinama i etničkim skupinama priznaju međunarodno pravo i Komencije konfederacije miru u Jugoslaviji
SFRJ je u procesu raspada
nikakva promjena postoječih granica postignuta silom ne može proizvesti pravne učinke
izvješće Banditerove komisije- međunarodna arbitražna komisija
Međunarodno pitanje
13.1.1992.-Sveta Stolica
15.1.1992.-zemlje članice EZ-a ( Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Velika Britanija)
19.12.1991.- SR Njemačka
22.5.1992.-Hrvatska je članica UN-a
tijekom 1991.-Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija
1992.-95.
1993.- operacija Gusar, operacija Maslenica (oslobođenje djela Velebita, Zadarskog zaleđa i hidroelektrane Peruća), Medački džep (Gospić osiguran od granatiranja)
Hrvatski vojnici u borbi za Maslenicu
Cincar ( prva združena akcija hrvatskih postrojbi i Armije BiH)
okolica Drniša, brdo Križ u zaleđu Bibinja ( važno za Zadar), Miljevačka visoravan( za Šibenik), deblokada Dubrovnika
1995.-Ljeto '95. (cilj: pobunjene Srbe u sjevernoj Dalmaciji dovesti u poluokruženje)
branitelji u akciji Ljeto 1995.
niz vojno-redarstvenih akcija kojima je bio cilj ojačati Hrvatsku vojsku, zauzeti ključne pozicije, osloboditi gradove i pojedina područja
Dubrovnik
napadnut početkom listopada
ogromno oštećenje grada (najveća materijalna šteta bile su povijesne građevine)
najjači napadi su bili od 9. do 13. studenog, najteži dan je bio 6. prosinca 91. kada je na Dubrovnik palo više od 1000 granata- u tim napadima je ukupno poginulo 434 branitelja iz Dubrovnika i cijele Hrvatske
Dubrovnik u Domovinskom ratu
Sarajevsko primirje
2.1.1992.
Ženeva 23.11.1991.- sporazum između Tuđmana, Miloševića, Kadijevića uz posredovanje Vancea, osobnog izaslanika glavnog tajnika UN-a i Carringtona, predsjednika Europske zajednice- deblokada vojarni, povlačenje JNA iz Hrvatske- primjena mirovnog plana UN-a
Sarajevo-sporazum o potpunom prekidu vatre
3.1.1992. u 18h stupilo na snagu
1991.
do kraja 1991. u Hrvatskoj je bilo 325 00 prognanika, a prema nekim podatcima, koš toliko prognanika je bilo u inozemstvu
izbjeglice rata
Brijunska deklaracija-na tri mjeseca se odgađa provođenje ustavne odluke o suverenitetu i samostalnosti RH- u tih nekoliko mjeseci sastajali su se predstavnici republika tadašnje Jugoslavije i pokušali su dogovoriti preuređenje Jugoslavije- kad ti pregovori nisu uspjeli, 8.10. stupila je na snagu Odluka o raskidu državnoupravnih sveza Hrvatske s SFRJ i donesen je Zaključak o agresiji na Republiku Hrvatsku
25.6.- Ustavna odluka o suverenitetu i samostalnosti RH, Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u RH
kako je nastajala Hrvatska vojska
u svibnju 1990. RH je ostala bez oružja, tijekom ljeta 1990. zbog održavanja reda i poštivanja zakona javila se potreba za povečanjem broja policajaca, pošto po tadašnjim zakonima nisu smjeli imati vojsku
u svibnju 1991. održana je smotra Zbora narodne garde- početak hrvatske vojske
smotra 1991.
od rujna 91. JNA napušta vojarne po Hrvatskim gradovima- tako je hrvatska vojska dobila dio oružja, oružje je financiralo i hrvatsko iseljeništvo
gospodarstvo u ratnim uvjetima
uništeno zbog rata-ratne operacije, okupirana područja, imovina hrvatskih poduzeća u drugim republikama, troškovi rata
krajem 1991.-hrvatski dinar
30.5.1994.-kune
najveće bitke i oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu
Bljesak
plan Z4, početkom 95.
1.8.1995. vojno- redarstvena akcija
Jasenovac, Okučani, Stara Gradiška, otvorena autocesta Zagreb- Lipovac
siguran prolaz, operacija UN-a, pripadnicima srpskih postrojbi zajamčena je primjena zakona o oprostu
za odmazu i zbog uspješno provedene operacije Bljesak raketirano je više hrvatskih gradova
Sisak, Karlovac, Kutina,Zagreb
raketiranje Zagreba
pogođen je bio centar grada ( oko HNK, Klaićeve i Akademije)
dva raketna napada koji su se dogodili 2. i 3. svibnja
u napadu je ubijeno 7 civila a ranjeno najmanje 200
nakon Bljeska
Bihać- u okruženju
22.7.1995. Splitska deklaracija-oživotvorenje sporazuma iz Washingtona a nadopunjeno je dogovorom između RH i BiH o zajedničkoj obrani od Srpske agresije
srpanj 1995.- preostali okupirani teritoriji vođe RSK planirali su ujediniti s dijelovima BiH- izrađuje se Ustav Ujedinjene Republike Srpske
kolovoz 95.-sastanak kod Ženeve - pregovori RH i pobunjenih Srba- opet svađa-te večeri je granatiran Dubrovnik)
Ulazak Hrvatske vojske u Jasenovac 1. svibnja 1995.
Oluja
prije Oluje
ciljevi operacije Ljeto '95.
osloboditi Bosansko Grahovo,Glamoč,prekinuti vezu Knin-Drvar,povećati sigurnost Livna i Kupresa
zaustaviti srpski napad na Bihać
stvoriti preduvjete za oslobođenje Knina i ostalih okupiranih dijelova RH
krajem srpnja oslobođeni- Bosansko Grahovo i Glamoč
vojno-redarstvena akcija
ciljevi: osloboditi okupirani teritorij, povratak prognanika, pomoći Armiji BiH u deblokadi Bihaća, izlazak Hrvatske vojske na međunarodno priznate granice
do 7. kolovoza 1995.
kronologija
4.8.-početak radio-relejno uporište Ćelavac uništeno, centri veze Petrova gora i Zrinska gora; prodor u dubinu neprijateljskog teritorija, Sv.Rok oslobođen, Knin u okruženju
5.8.-Knin oslobođen, Vrlika, Kraljevo, Drniš, Benkovac, Plaški, Hrvatska Dubica, srpsko granatiranje od Županje i Osijeka do Dubrovnika
Tuđman u oslobođenom Kninu
6.8.-proboj do Slunja, Tržačka Raštela (susreli su se s Armijom BiH), Petrinja, Glina, Kostanjica
7.8.-Turanj, Tušilović, Vonjić, Topusko oslobođeni
u 18h ministar obrane G. Šušak objavio je završetak akcije
8.8.-kod Topunskog predaja 21. korpusa Srpske vojske Krajine
poslije Oluje
sporazum 12.11.1995.
vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo je Prijelaznu upravu UN-a (UNTAES)
Erdutski sporazum-temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak RH
mandat produljivan nekoliko puta-od siječnja 1996. do siječnja 1998.
