PROTESTANTSKA REFORMA
pokret promjene Katoličke crkve 16.st
uzroci
krajem 15.st mijenjala se gospodarska i politička slika Europe koje su utjecale na rimokatolički crkvu
monarhistički konstruirana - papa na čelu, a u 15.st njegova moć sve više pada
carevi i kraljevi imali pravo birati biskupe i na taj način nagrađivali pojedince crkvenim položajima
briga o vjernicima bila je prepuštena župnicima čija je razina znanja bila skromna
moguće otkupljenje grijeha i za žive i za mrtve
95 teza Martina Luthera
Martin Luther
njemački svećenik
1517.g. sastavio 95 teza u kojima se osvrće na promjene u Katoličkoj crkvi - poslao nadležnim biskupima
jedini temelj vjere - Sveto pismo
u tezama napao prodaju oprosta, trošenje novca na baziliku sv. Petra te doveo u pitanje autoritet Rimskog pape
ideja protestantizma
između Boga i ljudi ne treba institucija, nema tradicija i posrednika
papa ga osuđuje te izbacuje iz crkve
u Njemačkoj stekao velik broj pristaša - širenje luteranstva (odaziv među građanima, kmetovima i plemstvom)
vjerski ratovi u Njemačkoj (1517. - 1555.)
1555.g. na državnom saboru sklopljen Mir u Augsbugru između njemačkog cara Karla V. (branio rimokatoličku crkvu) i pristaša reformacija
protestantizam u Švicarskoj
isto vrijeme kao i u Njemačkoj
kalvinizam, utemeljitelj Jean Calvin
razlikuje se od luterove i katoličke crkve po shvaćanju euharistije
svećenici se smiju ženiti, kalvinisti prihvaćaju 2 sakramenta i jednostavne crkve bez kipova i ukrasa
učenje o predestinaciji
protestantska etika
Max Weber utvrdio kako je povezana visoko kofesionalna pripadnost i razvoj nekog mjesta na ekonomskog planu
temeljna uloga na rani razvoj kapitalističkih odnosa
protestantska etika zagovara rad
uz radišnost, temeljno načelo posta i skromnost, štedljivost i društvena odgovornost
prema Weberu takva praksa vodila je prema kumulaciji kapitala koji je služio za danje investiranje
kalvinizam
proširio se na prostor Francuske, fran. kalvinisti se nazivaju Hugenoti
sukob između katolika i hugenota kulminirao je 1572.g. u Bartolomejskoj noći
francuska kraljica Katarina Medici naredila pokolj hugenota i u Parizu
vjerski ratovi hugenota i katolika završavaju 1598.g. kada će fran. kralj Henrik IV. proglasiti u Francuskoj nantskim ediktom slobodu vjeroispovijesti
Anglikanska crkva
jedna od protestantskih crkava čiji se osnivač smatra Henrik VIII. Tudor
upao u sukob s rimskim papom, budući da mu papa nije htio dati razvod braka
u početku namjera mu je bila stećenje neovisnosti od Rima
- pod kraljevim utjecajem donesen je Akt o supremaciji te je nastala Anglikanska crkva
njezino temeljno obilježje bila je činjenica da je vladar postao jedini poglavar crkve i koji je bio u potpunosti neovisan o Rimu
karta širenja reformacije
današnja vjerska slika
ništa se nije promijenilo