Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Svijet u doba "hladnog rata" - Coggle Diagram
Svijet u doba "hladnog rata"
Podjela svijeta
Varšavski pakt i komunističke zemlje
NATO i saveznici SAD-A
SAD je smatrao da je komunizam kao takav predstavlja prijetnju demokraciji.
Svrha NATO pakta je da se Rusija koliko toliko drži pod kontrolom, te da se u slučaju napada ili invazije zemlje saveznice NATO -a može pružiti vojna pomoć.
Lokalni ratovi
Korejski rat (1950.-1953.)
Rat Sjeverne i Južne Koreje. Trajao je 3 godine te je jedina značajka rata pomak Južne Koreje u pogledu zauzimanja manjeg dijela teritorija Sjeverne Koreje.
Vijetnamski rat (1957.-1975.)
Sukob sjevernog i južnog vijetnama u težnji za ujedinjenjem. Upleteni Amerikanci su izgubili rat, te su neki i kažnjeni zbog grozota koje su počinili u jednom manjem Vietnamskom selu. Broj žrtava je bio zastrašujuć.
Izraelsko arapski rat - (1948.)
Prvi sukob Izraelaca i Arapa u modernom dobu. Intervencija UN-a sprečava daljnji sukob u kojem je Izrael zauzeo dio zemlje koji je trebao pripasti arapima. Egipat je kasnije zabranio Izraelu uporabu Sueskog kanala, što je pogoršalo konflikt između Arapa i Izraelaca još više.
Iračko-Iranski rat (1980.-1989.)
Nesvrstani
Vođe zemalja trećeg svijeta koje teže mirnoj koegzistenciji u težnji za samostalnošću i neovisnošću unatoč različitim društvenim uređenjima u vlastitim državama.
Konferencija Nesvrstanih u Beogradu
Prva konferencija Nesvrstanih u Bandugu.
Sudionici od značaja na konferencijama - Josi Broz Tito (Jugoslavija), Ahmed Sukarno (Indonezija), Jawaharlal Nehru (Indija)
Krize Hladnog rata
Kubanska kriza (1962.)
J.F. Kennedy, tadašnji američki predsjednik je saznao da se na Kubi nalaze sovjetske nuklearne glave, pa je odlučio stoga blokirati ikakve sovjetske isporuke Kubi. Nikita Hruščov, vođa SSS-Ra j sa Kennedyem pregovarao 6 dana, koliko je i trajala ta kriza. Kennedy je odustao od napada na Kubu, a Hruščov je prihvatio prijašnji Kennedyev zahtjev Srećom oni su došli do dogovora i izbjegli konflikt globalnih razmjera sa atomskim bombama.
Pobune u Poljskoj i Mađarskoj (1956.)
Poljaci traže povratak političara kojeg je Staljin potjerao, te reforme za povećanje proizvodnje hrane i robu široke potrošnje. Radnici tvornica lokomotiva su zatražili povećanje plaće za 25% i bolje radne uvijete, no sovjeti su sve te pobune i prosvjede gušili.
Mađarske demonstracije su bile puno uspješnije od onih u Poljskoj. Više stranki je postojalo koje su se bunile protiv komunističkog sustava. Ubojstvo Slavenskog kulturnog atašea rezultiralo je u uhićenju i ubojstvu Imrea Nagya, vođe ove mađarske revolucije.
Berlinska kriza (1948.)
Prva kriza hladnog rata. Blokiran je zapadni Berlin od istočnog Berlina. Sovjeti su držali Čehoslovačku u svojoj šaci, no taj zahvat je popuštao i konačno prestao kada su sovjeti vidjeli da zapad tj. SAD može podupirati istočni Berlin. kriza je završila 1949.godine.
praško proljeće (1968.)
Samoubilački protesti mladih studenata protiv društvenog uređenja komunizma koje se ne mijenja i ne popušta. Vođa praškog proljeća je Jan Pallach, mladi student koji se u znak protest zapalio i umro u mukama od posljedica vatre.
Dekolonizacija
Cejlon/Šri Lanka - 1947. (ENG.Kolonija)
Burma/Mianmar - 1948 (ENG.Kolonija)
Indija -1947. (ENG.Kolonija)
Jedina zemlja od navedenih koja je mirnim putem dobila svoju samostalnost.
Mahatma Ghandi
Loš odnos Francuske prema njenim bivšim kolonijama
Alžir -1962.
Kambodža, Laos i Vijetnam -1954.