Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

moralnost, emocije, razum, strasti - Coggle Diagram

- - - - nevin, krepostan
    - - društvenost
    - - samilost
    - - malo potreba i suzdržavanje od osuđivanja
  - - - dobre
      - ograničene
  - - - moguće je razumjeti one patnje u kojima se i sami nalazimo
    - - količina sažaljenja ne ovisi o veličini patnje, nego o osjećaju prema objektu koji pati
    - - ljudsko srce će prije biti spremno sažalijevati, nego se diviti
        
        osobu istinski možemo ljubiti samo ako se voljom možemo postaviti na njenu poziciju
  - - - stvarna osjećanja duše osvjetljene razumom
        
        razum ne može samostalno postaviti prirodni zakon, prirodna naklonost potrebna, inače je puko maštanje
    - - prva osobina
- - - - urođena (ljubav, blagonaklonost, netrpeljivost, strah..)
      - opća (želja za dobrim, odbojnost prema zlu)
    - - prevladavanje žestokih strasti tihima
    - - motivacija: za opće dobro
    - - ne uzrokuju metež u duši
      - naliče na posljedice razuma, kao da dolazi od onog čime sudimo o ne/istini
  - - - nerazuman uzrok, a ne strast
  - - - svijet predstava
      - povezivanje uzroka i posljedica
        
        utječe na nas kad se radi o bliskoj pojavi
    - - odnosi objekata u koje smo upućeni iskustvom
    - - ne proizvodi neku osjetilnu emociju
      - jedva da ikad donosi zadovoljstvo ili nelagodnost
- - - - razbor
        
        određivanje ne/istinosti
        
        utjecaj istinosti i lažnosti na vladanje
        
        ne baš moguće
        
        greške pri prosuđivanju
        
        činjenična greška
        
        oprostiva
        
        greška prava
        
        ?
        
        prirodne sklonosti
        
        ne može utjecati na njih
        
        uzroci i posljedice sklonosti mogu uspostaviti odnos sa razborom
        
        neaktivno načelo
        
        ne može pokrenuti aktivnu radnju
        
        Razlikovanje dobra i zla prema razboru?
        
        postupci ljudskog razuma
        
        činjenično znanje
        
        nove teorije
        
        Otkrivanje vrlina razumom?
      - porok i vrlina se sastoje u odnosima koji su podložni izvjesnosti i dokazivanju?
      - zamjedba
        
        određivanje ne/istinosti
    - - primjer hotimičnog ubojstva
        
        nemoguće otkriti moralnost sve dok ne zadremo u osjećaje
      - osjetilni doživljaji (zvuk) ostavljaju utisak te se smatraju dobrim ili lošim
        
        spekulativna filozofija
      - savjest
        
        aktivna
        
        može pokrenuti aktivnu radnju
      - moralnost se osjeća, a ne prosuđuje
      - vrlina potiče ugodu, a porok ne
      - osjećaj za vrlinu
        
        raspoznati ugodno
      - 4 strasti
        
        poniznost
        
        ljubav
        
        ponos
        
        mržnja
        
        pobuđuju se..?
      - maksima
        
        subjektivni moralni zakon
    - - čovjek i životinja
        
        posjedovanje volje
        
        razum omogućava shvaćanje čina, ne može ga uzrokovati
      - znanost i činjenično znanje
        
        nema moralnosti
      - čovjek i hrast
        
        hrast: prirodna sklonost
        
        čovjek: volja
    - - najveći užitak
        
        provodit vrijeme sa dragim ljudima
      - najznačajniji učinak na ljudski um
    - - prirodna
        
        u odnosu na
        
        vrlina najneprirodnija
        
        oboje umjetno
        
        u odnosu na
        
        oboje prirodo
- - - - nije jedino dobro, ali je najviše
  - - - dobro iz dužnosti, čak i ako se protivi prirodna nesklonost
  - - - Djelovanje iz dužnosti nema svoje moralne vrijednosti u namjeri (realitetu predmeta djelovanja), nego u maksimi (principu htijenja) prema kojoj je odlučeno.
    - - Dužnost je nužnost nekoga djelovanja iz poštovanja prema zakonu.
  - - - za djelovanja iz dužnosti
      - formalan princip htijenja
    - - motiv
      - materijalan
  - - - opstoji samo kod umnih bića