Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

POKUŠAJ OTPORA HRVATSKIH VELIKAŠA U BEČKOJ CENTRALISTIČKOJ POLITICI -…

- - - - VAŠVARSKI MIR Godine 1664.carska vojska je strahovito razbila Turke kod sv.Godharsda,ali tu pobjedu nije iskoristio Leopold I. nego je sklopio Vaškavski mir,s uvjetima kao da su Turci bili pobjednici.Hrvatska i Ugarska nisu priznale taj dogovor s nevjerojatno lošim uvjetima da Turci mogu zadržati sve što su do početka rata osvojili,a kako im je Beč podlom politikom onemogućio zakonito izboriti se za svoja prava,nije bilo druge hrvatskim i ugarskim vođama nego udružiti se,te ostvariti svoja prava pobunom.Istodobno,sve su više jačale centralističke i germanizatorske težnje Habsburgovaca na štetu staleškog položaja hrvatskoga i mađarskog plemstva.
        
        Spomenik Zrinskima u Čakovcu pod nazivom ˝Oproštaj˝ prikazuje odlazak Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1670.g. u Beč
        
        DRUGA UROTA NA ČELU S PETROM ZRINSKIM
        
        Petar Zrinski je zajedno sa svojim šurjakom Fran Krstom Frankopanom nastavio borbu za prava Hrvatske koju je započeo njegov brat Nikola,pa su se tako povezali s glavnim mađarskim vođama.Kada je 1666.g. umro ostragonski nadbiskup Đuro Lippay,a 1667.g. ugarski palatin Franjo Wesseleny,hrvatsko-ugarski savez će se potpuno raspasti zbog različitih ideja i načina vođenja urote.
        
        Budući da nisu uspjeli pregovori s Francuskom,Zrinskog je Bukovački nagovorio neka se pregovara s Osmanskim Carstvom.S Osmanskim Carstvom Bukovački je pregovarao u Solunu i na Kandiji sa samim sultanom Mehmedom IV. u prosincu 1669.g.
        
        Uskoro je bečki dvor koji je provodio centralizam i apsolutizam,ne mareći za prava hrvatskoga naroda i potpisane obveze Pactom Conventom iz 1102.g. ,sve saznao zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova.
        
        1 more item...
        
        PRVA UROTA NA ČELU S NIKOLOM ZRINSKIM
        
        Nezadovoljnike je predvodio ban Nikola Zrinski u Hrvatskoj,a palatin Franjo Wesseleny u Mađarskoj.Urotnici su morali tražiti pomoć izvan zemlje:u Francuskoj,Poljskoj,pa čak i u Turskoj.Ali unatoč obećanjima,tradicionalni austrijski protivnici nisu im pomogli.Kako je tada Luj XIV. bio u sukobu s bečkim dvorom zbog europske politike,došlo je i do pregovora o suradnji od koje na kraju nije bilo ništa.Nakon pogibije Nikole Zrinskog u lovu 18.studenoga 1664.g. ,njegovo mjesto preuzima njegov mlađi brat Petar.
        
        Zrinski su svog čovjeka od velikog povjerenja Franju Bukovačkog poslali na pregovore s Francuzima u Mletcima 1664.g. Pregovarao je s francuskim poslanikom Petrom de Bonsyjem bez uspjeha.
        
        SLOM UROTE I PROPAST UROTNIKA
        
        Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše 1670.g. u Beč pod izgovorom pomirenja,ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkome Novome Mjestu.Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti jedino-smrt.
        
        Zrinski i Frankopan 18.travnja 1671.g. osuđeni su zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave.Noć uoči pogubljena,dvojica velikaša posljednji su se put sastali i oprostili te su napisali oproštajna pisma svojim suprugama,Ani Katarini Zrinski i Juliji Naro Franskopan.Oproštajno pismo Petra Zrinskoga svojoj ženi Katarini(Moje drago serce)već je 1671.g. prevedeno na nekoliko svjetskoh jezika.
        
        NAKON UROTE
        
        Odmah potom bečka je središnja vlast potpuno opljačkana i uništila dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti.Tako je i mletački poslanik u Beču javio u Veneciju:''Ovo je nesretni konac dvaju toli uglednih ljudi,osobito Zrinski bijaše veoma slavljen i cjenjen,jer šesnaest potkraljeva ili banova slavnih dade Hrvatskoj njegova porodica.''
- - - - POVOD HASBURŠKE VLASTI