Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Novinski rodovi - Coggle Diagram
Novinski rodovi
Komentatorsko analitički rodovi
Komentatorski izvještaj
novinar se pojavljuje kao sudac, kritičar, koji se bori protiv negativnosti u društvu
izvještaj u kojem se nešto tumači, objašnjava, ocjenjuje ili iznosi sud
Analitička bilješka
teme iz svakodnevnog života
jasan osobni stav novinara i prikazivanje njegovih osjećaja prema temi o kojoj piše
obično se piše odmjerenim novinarskim stilom, no neki autori pišu književno-umjetničkim
Osvrt
bavi se samo jednim događajem, pojavom, stavom ili osobom
subjektivno gledište novinara izriče se kao vlastita ocjena i mora biti zasnovano na činjenicama
Komentar
analitički sud, mišljenje o nekom događaju, pojavi ili djelovanju osobe
autorova vrijednosna gledišta te je izrazito osobni napis
komentator mora svoje stavove potvrditi argumentima i ponuditi rješenje problema
Portret
prikaz života jedne osobe i, za razliku od nekrologa, obično je znatno opsežniji i može se odnositi i na žive i na umrle
najčešće se u novinama pišu portreti osoba koje su stvarale povijest ili su u bilo kojem smislu bili važni za jedan narod ili državu
Članak
istu temu raščlanjuje s više različitih gledišta
Recenzija
prikaz znanstvenog, umjetničkog ili medijskog djela s kritičkom prosudbom autora
Kritika
slična komentaru, ali se u hrvatskoj teoriji i praksi ustalilo mišljenje da se kritikom nazivaju komentari koji se odnose na umjetnost i kulturu
da bi se pisala treba biti obrazovan i iznimno dobro poznavati tematiku o kojoj se piše
Polemika
cilj je javno, pismeno ili usmeno, suprotstavljanje mišljenja pri prosuđivanju o stvarima, pojavama i djelima od općeg ili osobnog interesa
Složeni novinski rodovi
Reportaža
složeni rod kojim se izvješćuje o događajima, pojavama, zemljopisnim područjima i ljudima, s težištem na opisima svega što je važno za stvaranje potpune slike oslikane izražajnim sredstvima medija za koji se stvara
Putopis
beletrističkim stilom pisanja predstavlja granični oblik između književnosti i novinarstva
Memoari
složeni novinski rod, srodan kronici, u kojima autor iznosi opis i ocjenu događaja u kojima je sudjelovao
najčešće izlaze u obliku knjiga, ali neke novine ih objavljuju u nastavcima
Feljton
izvorno na francuskom označava nekoliko uvezanih stranica (brošuru malog opsega)
javlja se u 19. stoljeću, ali isti je pojam prvo označavao prilog u listu (oglasni ili sadržajni), a potom rubriku smještenu na dno stranice
Esej
po svojoj je strukturi nadgradnja članka, po načinu pisanja bilješke, kritike i recenzije, a po odnosu prema činjeničnom stanju predstavlja složeni oblik osvrta
Kronika
rubrika u novinama u kojoj se sustavno prate svakodnevna zbivanja
"crna kronika" je uobičajen naziv za rubriku u kojoj se bilježe nesretni i tragični događaji
Monološki informativni novinski rodovi
Vijest
temeljni oblik novinarskog izražavanja
izvještaj o događaju, činjenicama i stajalištima koja zanimaju iznimno mnogo ljudi
pravilo pisanja vijesti jest pravilo 5 W
naziv potječe iz književnosti, točnije pjesme književnika Rudyarda Kiplinga: zovu se Who (tko), What (što), When ( kada), Where (gdje), Why (zašto), te How (kako), a završno "H" je dodala teorija novinarstva
sastoji se od glave i jednog ili dva odlomka
u "glavu" se stavljaju najvažnije informacije, a u tijelu raspoređuju informacije poredane po važnosti
Proširena vijest
poštuje sve zakonitosti vijesti; od nje se razlikuje jedino po duljini, može imati više od dva odlomka
Izvješće
proširena vijest, koja je nadopunjena i izvorom
informativni oblici moraju donositi samo činjenice, a komentari stavove
svako komentiranje u vijestima i izvještajima se smatra manipulacijom
Prikaz
predstavlja iscrpan opis nekog djela, predmeta, pojave, događaja ili osobe
u odnosu na stav autora neutralan (ne sadrži autorove ocjene)
Dijaloški novinski rodovi
Izjava
informacije daje kompetentna osoba (a to može biti svaki građanin), te novinar pomaže toj osobi da što prikladnije uobliči svoju izjavu
obično se piše kao jedan odlomak
Anketa
skup izjava više ljudi o istoj temi
postoje novinarska i znanstvena
Intervju
novinar postavlja pitanja, intervjuirani odgovara
intervjuiranje ili razgovaranje s izvorima ključ je za većinu novinarskih radova
Razgovor
isti novinski rod kao i intervju; razlika je u tome što u razgovoru novinar postavlja puno dulja pitanja u kojima iznosi svoje opservacije i razmišljanja, te komentare
Jednostavni beletrističko novinski rodovi
Crtica
oblik novinarskog izražavanja nastao kao reakcija na monotono pisanje o zbivanjima, ljudima i pojavama
opisuje se tek jedna pojedinost iz života ljudi
mješavina novinarskog i književno-umjetničkog stila
Glosa
Inoslav Bešker kraću bilješku, od jedne ili dvije rečenice, svrstava u tradicionalni naziv glosa
Grbelja i Sapunar pod pojmom glosa podrazumijevaju šire tumačenje suvremenog oblika novinarskog izražavanja maskiranog u pisma čitatelja
Beletristička bilješka (zapis)
piše se živopisno i razigrano, mješavinom novinarskog i književno-umjetničkog stila
dopušta jasan osobni stav novinara i prikazivanje njegovih osjećaja prema temi o kojoj piše