Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD- ILIRSKI POKRET (1830 - 1860) - Coggle Diagram
HRVATSKI NARODNI PREPOROD- ILIRSKI POKRET (1830 - 1860)
PODJELA
Početno razdoblje, od 1830. do 1834. g
Ljudevit Gaj
1830. g. izdaje ''Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja'' u kojoj predlaže pojednostavljenje pravopisa
Grof Janko Drašković
1832. g. objavljuje na štokavskom ''Disertaciju'' – hrvatski politički program u kojem traži ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, slovenskih zemalja i Bosne u Veliku Iliriju
Razvijeno razdoblje, od 1835. do 1842. g.
Stanko Vraz
1842.g. izdaje prvi hrvatski književni časopis ''Kolo'‘
Ljudevit Ga
j 1835.g. počinje objavljivati ''Novine Horvatzke''i ''Danicu horvatzku, slavonsku i dalmatinsku'' na kajkavštin
U Ilirskoj knjižnici se 1840. godine osniva Narodno kazalište
Pripremno razdoblje, od kraja 18. stoljeća do 1829. g.
Uviđanje važnosti narodnog jezika i nacionalne kulture
Maksimilijan Vrhovac
–zagrebački biskup -Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije, 1813.g
Početak je buđenja nacionalne svijesti
Antun Mihanović
–Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku , 1815.g
Mihanović želi da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i drugi nacionalni jezici.
Doba zabrane ilirskog imena, od 1843. do 1845. g.
Ivan Kukuljević Sakcinski
1843.g. je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru u kome je tražio da se narodni jezik uvede kao saborski i uredovni jezik umjesto latinskoga.
Doba iščezavanja ilirskoga imena i prevlast narodnoga, od 1846. do 1874. g.
Biskup Strossmayer
1860. godine traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom.
Ban Josip Šokčević
1860. godine uvodi u urede hrvatski jezik
Na Trgu svetoga Marka 1845.g. dolazi do tragičnih srpanjskih žrtava krivnjom mađarona i vojske
Ilirski pokret je srodan pojam hrvatskom narodnom preporodu
Politički pokret koji se razvio u Hrvatskoj u ozračju hrvatskog narodnog preporoda
Trajao je od 1830 - 1843
Cilj mu je kulturno i političko jedinstvo svih Ilira
Početna faza u tom ujedinjenju trebalo je biti jezično ujedinjavanje Hrvata.
Nacionalno - politički i kulturni pokret
Razvija se na području hrvatske u prvoj polovici 19.st. pod utjecajem romantizma i prosvjetiteljstva te sličnih pokreta iz drugih zemalja Habsburške Republike
pokret obuhvaća kulturu, književnosti, politiku i gospodarstvo
Buđenje nacionalne svijesti
Istaknuti su: kolektivizam,sloga,jedinstvo nacije,aktivizam,dinamičnost i optimizam
Uvodi se hrvatski jezik kao službeni jezik
Ujedinjenje hrvatskih zemalja
NOAH ŠESTAK
