ANORGANSKI SPOJEVI (oksidi, hidridi, kloridi i karbonati)
OKSIDI
najrašireniji spojevi na Zemlji
RAZVRSTAVAJU SE PREMA KISELINSKO-BAZNIM SVOJSTVIMA
KISELI OKSIDI
oksidi nemetala
u reakciji s vodom daju kiseline
u reakciji s lužinama daju soli
kovalentni spojevi
HIDRIDI
BAZIČNI OKSIDI
u reakciji s vodom tvore hidrokside
u reakciji s kiselinama tvore soli
oksidi alkalijskih, zemnoalkalijskih i prijelaznih metala
CO₂, NO₂, P4O10, SO₂, SO₃
nastajanje-gorenjem ili stajanjem na zraku-METAL+KISIK--->BAZIČNI OKSID
KARBONAT--->BAZIČNI OKSID+UGLJIKOV (IV) OKSID=oksidi zemnoalkalijskih metala mogu nastati još i žarenjem karbonata
alkalijski metali u reakciji s kisikom iz zraka mogu tvoriti okise(svi), perokside(natrij) i superokside(kalij, rubij i cezij)
AMFOTERMNI OKSIDI
ovisno o uvjetima, mogu reagirati i s kiselinama i s lužinama
s kiselinama i lužinama aluminijev oksid reagira stvarajući soli
Al₂O₃(s) + 6 HCl(aq)---->2AlCl₃(aq) + 3H₂O(l) i
Al₂O₃(s) + 2 NaOH(aq) + 3H₂O(l)---->2Na[Al(OH)4]
aluminijev oksid u prirodi nalazimo u obliku minerala korunda(koristi se kaoizolacijski materijal)
nastaje reakcijom aluminija i kisika- 4Al(s) + 3O₂(g)---->2Al₂O₃(s)
NEUTRALNI OKSIDI
ne regiraju s vodom, kiselinama niti u lužinama niti ih neutraliziraju
CO, N₂O i NO
UGLJIKOV (II) OKSID
plin koji se dobiva u generatorima, izgaranjem koksa, u struji zraka, pri čemu nastaje ugljikov (IV) oksid koji zatim reagira sa suviškom koksa:
plin bez boje i mirisa
slabo topljiv u vodi
vrlo otrovan i trovanja plinom često završavaju smrću
spojevi metala i nemetala s vodikom
PODJELA
IONSKI HIDRIDI
građeni od kationa alkalijskih ili zemnoalkalijskih metala i hidridnog aniona
npr. NaH I CaH₂
dobivaju se zagrijavanjem taline metala s vodikom
click to edit
iznimke: LiH, BeH₂ i MgH₂
KOVALENTNI HIDRIDI
spojevi vodika u kojima je atom vodika kovalentno vezan na atom drugog elementa
pri sobnoj teperaturi čvrste tvari koje u reakciji s vodom daju lužine i vodik
npr. reakcijom natrijeva hidrida s vodom nastaju natrijeva lužina i vodik
NaH(s) *+ H₂O(l)---->NaOH(aq) + H₂(g)
npr. BH₃ CH₄, NH₃, H₂O..
AMONIJAK
jedan od najpozantijih kovalentnih hidrida i vrlo važna sirovina u ind. proizvodnji anorganskih i organskih dušikovih spojeva, npr. ummjetnih goriva
industrijski se proizvodi sintezom iz vodika i dušika uz katalizator pri povišenom tlaku i teperaturi
N₂(g) + 3H₂(g)< ---- > 2NH₃(g)
bezbojan plin karakterističnoga bockavog, neugodnog mirisa
HALOGENOVODICI
reagiraju s vodom, a produkti reakcije su odgovarajuće halogenovodične kiseline
reakcijom klorovodika i vode nastaje jaka klorovodična kiselina
KLORIDI
to su soli klorovodične kiseline
DOBIVANJE
sintezom iz elementarnih tvari
npr. natrijev klorid
2 Na(s) + Cl₂(g)--> 2NaCl(s)
metal+klorovodična kiselina
Zn(s)+2HCl(aq)--->ZnCl₂(aq)+H₂(g)
reakcijom oksida, hidroksida ili karbonata s klorovodičnom kiselinom
npr. NaOH(aq) + HCl(aq)--->NaCl(aq) + H₂O(l)
KARBONATI
karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion
kalcit, aragonit, dolomit i siderit
najčešće se talože u morima kao ostatci ljuštura morskih organizama
kalcijev karbonat
Ca(OH)₂(s)+CO₂(g)---->CaCO₃(s)+H₂O(g)
Ca₂+(aq)+2HCO₃-(aq)--->CaCO₃(s)+CO₂(g)+H₂O(l)
natrijev karbonat
2NaHCO₃(s)-(delta)---->Na₂CO₃(s)+CO₂(g)+H₂O(l)
magnezijev karbonat
2Mg₂+(aq)+2OH-(aq)+CO₃2-(aq)--->Mg(OH)₂ X MgCO₃(s)
bakrov karbonat
2CuO(s)+H₂O(l)+CO₂(g)--->CuCO₃ X Cu(OH)₂(s)
većina klorida dobro topljiva u vodi
netopljivi su srebrov klorid i olovov (II) klorid
ako neki kemijski element može stvarati više oksida, kiseliji je onaj u kojrm je veći sadržaj kisika
C(s) + O₂(g) ----->CO₂(g) i CO₂(g) + C(s) ----> 2 CO(g)
vapnenac
u prirodi nalazimo u obliku minerala kalcita, aragonita i valerita
polimorfi
imaju jednake kemijske formule, ali različit raspored kalcijevih i karbonatnih iona
kalcij je najslabiji polimorf
upotrebljava se za proizvodnju živog i gašenog vapna
pri normalnih uvjetima- svi su plinovi osim fosforovog (v) oksida
oksidi prijelaznih metala
bakrov oksid
vodena otopina amonijaka je lužnata
dobivanje-reakcija iz elementarnih tvari
metal+halogenovodik--->sol+vodik