Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Križarski ratovi - Coggle Diagram
Križarski ratovi
-
Prvi križarski rat
- prvi križari (skupine seljaka i lutalica) predvođeni Petrom pustinjakom dolaze do Carigrada
-
viteška vojska stiže u Carigrad u proljeće 1097., među njima nije bilo glavnog vođe pohoda nego su pojedini velikaši doveli svoje vojske
-
- križari osvajaju Jeruzalem, ali su putem počinili velik pokolj
-
Europski vitezovi osnivaju državice (Jeruzalemsko Kraljevstvo, grofovije Edesu i Tripoli te kneževinu Antiohiju), no nisu dugo izdržale
Ostali ratovi
-
novi križarski pohodi pod vodstvom grofa od Champage, no završavaju neuspjehom
-
-
-
-
Općenito
-
-
razlozi: političke i gospodarske prilike Europe onoga doba (demografski rast, potreba za novim prostorima i otvaranjem novih trgovačkih tržišta)
-
Drugi križarski rat
- nakon pada grofovije Edesa; rat vodili njemački car i francuski kralj
-
-
-
Četvrti križarski rat
križari-trebali na poziv pape Inocenta III. krenuti u osvajanje Egipta, a do tamo ih je trebala odvesti mletačka flota; nisu uspjeli skupiti dovoljno novca-iskorištavaju ih za osvajanje Zadra (1202.)
Mlečani voze križare do Carigrada, no oni opsjedaju Bizantsku prijestolnicu
- osnovano Latinsko Carstvo nakon osvajanja Carigrada
-
Treći križarski rat
-
njemački car Friedrich I. Barbarosa, engleski kralj Richard Lavljeg Srca i francuski kralj Filip II. August kreću u rat, no bez uspjeha
- engleski kralj potpisuje mir s islamskim sultanom Saladinom
Peti križarski rat
-
-
cilj-osvajanje Egipta, ali bez uspjeha
Dječji križarski rat
-
-
velik dio te djece nije došlo do Svete Zemlje; na putu su bili rasprodana, a ona koja su uspjela doći, poginula su
Šesti križarski rat
-
pohod završen diplomatskom nagodbom Friedricha II. i egipatskog sultana Al-kamila-kršćanima su vraćeni Betlehem, Nazaret i Jeruzalem