Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PSIHOLOGIJA - Coggle Diagram
PSIHOLOGIJA
PERCEPCIJA
proces organiziranja i tumačenja osjetnih doživljaja kako bi dali značenje okolini
događa se svjesno i automatski
OSNOVNE FUNKCIJE
PREPOZNAVANJE PREDMETA
identifikacija oblika, boja, složenijih obrazaca kao lica, krajolika....
PREPOZNAVANJE PROSTORNOG RASPOREDA
percepcija prostora i kretanja
OBILJEŽJA
PERCEPTIVNA KONSTANTNOST
prepoznavanje objekta bez obzira na promjenu njegovih vanjskih obilježja
FENOMEN KONTRASTA
percipirana situacija je suprotna našemu očekivanju ili iskustvu
POD UTJECAJEM ČINITELJA
FIZIKALNI ČINITELJ
vrste i karakteristike podražaja, bez njih nema ni percepcije
BIOLOŠKI ČINITELJ
odluke osjetnih organa, stanje u kojemu se nalazi čovjek
EMOCIJE
smanjuju objektivnost
PSIHOLOŠKI ČINITELJ
STAVOVI
češće uočavamo ono što se podudara s našim stavom, ostalo izbjegavamo
OČEKIVANJA
kada unaprijed očekujemo da će se nešto dogoditi, onda opažamo i ponašamo se prema tom očekivanju
OKRUŽENJE
istu osobu opažamo drugačije ovisno o dodiru
INTERESI
NAVIKE
DVA PROCESA
proces koji je vođen osjetnim podacima iz receptora
proces koji je vođen našim znanjima, iskustvu, očekivanjima i motivacijom
percipivne varke ili iluzije i halucinacije
zadatak mozga je prikazati podražaje na najbolji način kako bi mogli razumjeti stvarnost
PERCIPTIVNE VARKE
pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa
VRSTE
vidjeti nešto čega nema
vidjeti geometrijske oblike na više načina
vidjeti slike na više načina
pogrešna prosudba dužine
pogrešna prosudba težine
nemoguće slike
HALUCINACIJE
pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava
PREDODŽBE
nastaju bez postojanja podražaja u okolini, a javljaju se na osnovi pamćenja
UVOD U PSIHOLOGIJU
određujemo ju prema predmetu i pristupu proučavanja
PSIHOLOGIJA= grč. psyche (duša) + logos(znanost)= znanost o duši
znanost o ljudskim ponašanjima i psihičkih procesima
PSIHIČKI PROCESI
svi procesi kojima je centar u mozgu
unutarnji procesi - nisu direktno vidljivi drugima, tek po ponašanju
VRSTE
KOGNITIVNI (SPOZNAJNI)
opažanje, pažnja, učenje i pamćenje, mišljenje
KONATIVNI (VOLJNI)
motivacija, želje, interesi
AFEKTIVNI (EMOCIONALNI)
osjećaji, raspoloženja
PONAŠANJE
vidljivo drugima, može se opažati i mjeriti
psihički procesi i ponašanje su povezani, utječu jedno na drugo
OSJETI
pomoću različitih osjetnih sustava doživljavamo novi svijet
osjetni dijelovi po važnosti: vid - sluh - njuh - okus - dodir
postoje još dva osjeta: toplo, hladno i bol - koža, ravnoteža i pokretanje - mali mozak
KAKO NASTAJE OSJET
PODRAŽAJ - RECEPTOR ORGANA - ŽIVCI - CENTAR U MOZGU
ŠTO RAZLIKUJEMO KOD OSJETA
KVALITETA
VID - boja, oštrina, SLUH - visina, jačina, NJUH - ugodni i neugodni mirisi, OKUS - slatko, gorko, kiselo, slano, DODIR - glatko, hrapavo, mekano; intezitet osjeta
VRSTE
INTEZITET OSJETA
INTEZITET PODRAŽAJA
što je veći intezitet podražaja to je veći intezitet osjeta
TRAJANJE PODRAŽAJA
što podražaj dulje traje, intezitet osjeta se smanjuje, dolazi do osjetne adaptacije
VELIČINA PODRAŽENE POVRŠINE
što je veća podražena površina, to je intezitet osjeta veći
PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE
PAMĆENJE
sposobnost pohranjivanja, zadržavanja i pronalaženja naučenih informacija
VRSTE PAMĆENJA
SENZORNO/OSJETNO
zadržavanje informacija u osjetnom sustavu
vid - 0,5 sekunde, sluh - 2 sekunde
kopija podražaja
KRATKOROČNO
svjesno percipiramo informacije i dajemo im značaj
zadržavaju se dok ih ponavljamo i održavamo aktivnima
osjetljivo na ometanje
ograničeni kapacitet 5-9 čestica
RADNO
svjesna, aktivna obrada ulaznih perceptivnih informacija s informacijama koje su procesom pronalaženja dovedene iz dugoročnog pamćenja
pronalazi informacije u dugoročnom pamćenju, povezuje nove i stare informacije te rješava probleme
DUGOROČNO
neograničeni broj informacija na neograničeno trajanje
vrlo dobro organizirano
dijeli se na:
DEKLARATIVNO
znanje činjenica:
SEMATNIČKO
činjenice
EPIZODIČKO
događaji koje smo proživjeli
NEDEKLARATIVNO
pamćenje postupaka - vještine i navike
procesi koji pomažu pamćenju informacija
pažnja, ponavljanje, kodiranje (promjena informacija u kojem je možemo uspješno pohraniti i kasnije pronaći), pronalaženje
ZABORAVLJANJE
proces nestajanja tragova pamćenja u mozgu
normalan proces, svima se događa
RAZLOZI
NOVI SADRŽAJ
POTISKIVANJE
motivirano zaboravljanje negativnog iskustva
NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA INFORMACIJA
informacija nije dobro kodirana
INTERFERENCIJA
znanje jednog gradiva utječe na pamćenje drugog
PAŽNJA
VRSTE
HOTIMIČNA (namjerna, voljna)
pažnja je svjesno usmjerena i regulirana, pažnja koja je povezana s voljnim naporom i svjesno postavljenim ciljem
NEHOTIMIČNA (nenamjerna, spontana)
pažnja se uspostavlja i održav se neovisno o svjesnoj namjeri osobe, primarni oblik koji nastaje pod utjecajem vanjskih čimbenika
usmjerenost čovjekove psihičke aktivnosti na neko zbivanje ili pojavu
OBILJEŽJA
OPSEG
ukupan broj elemenata na koje možemo imati istovremeno usmjerenu pažnju
SELEKTIVNOST
odabir podražaja na koji ćemo usmjeriti pažnju
POKRETLJIVOST
svjesno prebacivanje pažnje s podražaja na podražaj
UČENJE
proces u kojem pod utjecajem vježbe ili iskustva dolazi do trajne promjene ponašanja i znanja
može biti namjerno (svjesno) ili nenamjerno (nesvjesno)
MEHANIZMI UČENJA
KOGNITIVNO UČENJE
najnapredniji mehanizam učenja
učenje s razumijevanjem - stvaranje uvida u veze i odnose među elementima nekog sadržaja
naučeno se lakše pamti i trajnije je
SOCIJALNO UČENJE
učenje koje se odvija u interakciji pojedinca i okoline
osoba od koje učimo je model
učenje imitacijom, modeliranjem, simboličko učenje, učenje promatranjem
OPERANTNO UČENJE
učenje na temelju posljedica
posljedice koje imaju učinak su potkrepljivači
smanjit će se ono ponašanje nakon kojeg slijede negativne posljedice ili uklanjanje pozitivnog potkrepljenja
POSLJEDICE
POZITIVNE
pozitivno potkrepljenje ili uklanjanje negativnog potkrepljenja
NEGATIVNE
kazna primjenom i kazna uklanjanjem
KLASIČNO UVJETOVANJE
najjednostavniji oblik učenja
možemo učiti i životinje
učenje na temelju povezivanja refleksnih reakcija - sastoji se od uparivanja novog podražaja s podražajem koji prirodno izaziva određenu reakciju
GRANE PSIHOLOGIJE
TEORIJSKA GRANA
dokazivanje i pronalažene teorija, bavi se teorijama i primjenom teorijskim spoznajama i praktičnom radu
opća psihologija - opća načela funkcioniranja psihičkih procesa biološka psihologija - proučava biološku osnovu psihičkih procesa razvojna psihologija - proučava promjene u psihičkim procesima i ponašanju pojedinca od rođenja do smrti psihometrija - bavi se konstrukcijom i mjerenjem psihičkih procesa, ponašanja, osobina, ličnosti
GRANA PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE
bavi se primjenom spoznaja iz psihologije u drugim disciplinama
klinička psihologija - radi na dijagnosticiranju i tretmanu psihičkih poteškoća
školska psihologija - radi na različitim poteškoćama učenika (učenje, strah, pažnja, ocjene...), pomaže učiteljima odabrati pristup osobina, ličnosti
psihologija rada - radi na tome kako poboljšati radnu uspješnost i ponašanje na radnom mjestu psihologija rada - kako utjecati na povećanje konzumacije kroz različite metode propagande
METODE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI
OPAŽANJE (EKSTROSPEKCIJA)
promatranje ponašanja drugih
dugotrajan proces
potrebno je unaprijed odrediti cilj i plan
plan: koga i što opažamo, kada i gdje se provodi opažanje, kako opažamo
koristimo tehnička pomagala jer opažanje mora biti neprimjetno
nemamo mogućnosti mijenjati uvjete u kojima se događa opažano ponašanje te ne možemo utvrditi uzroke opaženog ponašanja
SAMOOPAŽANJE (INTROSPEKCIJA)
opažamo vlastite psihičke procese - u trenutku doživljaja ili po sjećanju
subjektivnost
nedovoljno riječi za opis, nemogućnosti izvještavanja i opažanja procesa istodobno, ne mogu se svi izraziti o psihičkim procesima
EKSPERIMENT
postupak u kojem se namjernom, u strogo kontroliranim uvjetima, izaziva neka pojava u svrhu njenog mjerenja
otkrivanje uzorka i posljedice
VARIJABLE
ZAVISNA
predmet istraživanja
NEZAVISNA
varijabla koju namjerno unosimo i mijenjamo
tijekom eksperimenta mijenjamo nezavisnu varijablu i opažamo utječe li ta promjena na pojavu koju istražujemo