Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ELEKTRO - MAGNETSKO ZRAČENJE I TVARI, Slika zaslona 2021-11-05 u 00.13.38…
ELEKTRO - MAGNETSKO ZRAČENJE I TVARI
MODELI ATOMA
antička grčka: DEMOKRIT i LEUKIP
atomisti
djeljenje predmeta nije beskonaćno već staje na razini atoma
JOHN DALTON
(1776. - 1844.)
atomi
istog elementa
istovjetni po veličini, masi i ostalim svojstvima
različitih elemenata
međusobno se razlikuju po svojstvima
spajaju se u jednostavnim, cjelobrojnim omjerima čime nastaju kemijski spojevi
ne mogu se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti u atome drugih elementa
u kemijskim reakcijama se
međusobno spajaju, razdvajaju ili preuređuju
vrlo male i nevidljive čestice od kojih se sastoje tvari
ne objašnjava postojanje električnog naboja
JOSEPH J. THOMSON
(1856.-1940.).
izvođenjem pokusa donio hipotezu: katodne zrake sastavljene su od čestica mnogo manjih od atoma
naval ih "tijelima" - djelovi atoma
pokazala se točnom
katodne brake sastoje se od elektrona
.
Thomsonova teorija: atom je kugla pozitivnog naboja u kojoj se nalaze negativno nabijeni elektroni
"kolač s grožđicama"
ERNEST RUTHERFOD
(1871.-193.)
planetarni model atoma
elektroni se oko jezgre poput planeta oko Sunca
BOHROV MODEL ATOMA
NIELS BOHR
(1885.-1962.)
BOHROV MODEL ATOMA VODIKA
elektroni u stacioniranim stanjima kruže oko jezgre po : strogo određenim kvantiziranim putanjama
SERIJE LINJSKOG SPEKTRA ATOMA VODIKA
Balmerova serija
n"=2
Pascehonva serija
n"=3
Lymanova serija
n"=1
Brackettova serija
n"=4
Pfundova serija
n"=5
glavni kvantni broj n
n = 1 do 7 (7 perioda)
opisuje stacionirano stanje
odgovaraju energetskim stanjima (ljuskama)
ENERGIJA U ATOMU VODIKA
jednaka zbroju kinetičke energije elektrona i potencijalne energije
kinetička E atoma - gibanje elek. oko jezgre
atomu dovedemo neku E
on prelazi u stanje više E
jedno od pobuđenih stanja
apsorpcija fotona
atom prelazi iz stanja više E u stanje niže E
emisija fotona
nedostatak: zakon očuvanja elektrona
kvant energija
naziv za najmanji iznos energije
energija fotona
APSORPCIJSKI SPEKTAR VODIKA
energetski prijelazi elektrona
mijenja se E atoma
E atoma su kvantizirane
epsorpcija/emisija EMZ
ELEKTROMAGNETKO ZRAČENJE
valve električnog i magnetskog polja koji se re kroz prostor
razlikuju se po valnoj duljini (tj. frekvenciji i energiji)
daje informacije o građi materije (prilikom interakcije s materijom)
VRSTE
ODBIJENO (reflektirano)
PROPUŠTENO (transmitirano)
UPIJENO (apsorbirano)
SPEKTRI
emisijski linijski spektar
dobivamo puštanjem određenih valnih duljina ( koje zrače užareni plinovi i pare metala) kroz optičku rešetku
specifičan za svaku tvar
tako dokazuje prisutnost neke vrste automa u tvari
apsorpcijski linijski spektar
kada svijetlost prođe kroz hadan plin pa kroz prizmu
tamne linije na vidljivom dijelu spektra
položaj linija ovisi o kojem je plinu riječ
kontinuirani specter
niz boja dobiven razlaganjem bijele svijetlosti kroz optičko tijelo
valna duljina od 400nm do 700nm
zrače ga užarene tvari
SPEKTROSKOPIJA
bavi se proučavanjem interakcije između elektromagnetskog zračenja i tvari
gibanje elektrona, rotacija i vibracija molekula
E se troši
rotacija i vibracija se usporavaju
E se oslobađa
molekulski spektri
sastoje se od
vrpci
karakterističnih "pikova"
.
APSORBANCIJA
opisuje koliko je zračenja apsorbirano
TRANSMITACIJA
zračenje koje je prošlo kroz uzorak nakon apsorpcije EMZ
.
KOLOMETRIJA
određivanje koncentracije obojenih otopina
KOLOMETAR
obojene otopine apsorbiraju određena područja vidljivog dijela elek. mag. spek.
FOTOKOLORIMETRIJA
mjeri apsorbanciju i transmitanciju obojenih uzoraka pri prolasku svjetlosti užeg spektralnog pocručja
OPTIČKI FILTAR
obojena staklena pločica ili folija
propušta samo određeno spektralno područje svjetlosti
ELEKTROMAGNETSKA KONFIGURACIJA - ODSTUPANJA
krom, bakar, srebro, molbiden i zlato
imaju energijski povoljniju konfiguraciju s maksimalnim brojem nesparenih d-elektrona
npr.
Cr : [Ar] 3d⁵ 4s¹
Cu : [Ar] 3d¹⁰ 4s¹
povoljnija jer je d-ljuska potpuno popunjena
JEZGRA ATOMA
sadrži
protone
neutrone
smanjuje odbojne sile unutar jezgre između protona
NUKLIDI
atomi određenog sustava jezgre tj. određenog protonskog (atomskog) broja Z i određenog nukleinskog (masenog) broja A
.
IZOBARI
atomi različitih elemenata
različit protonski broj Z
isti nukleinski broj A
IZOTOPI
jednak broj protona Z
različit nukleinski broj A
razlikuju se po sposobnostima, fizik. svojstvima i kem. reaktivnosti
izotopi vodika
.
RELATIVNA ATOMSKA MASA
određena udjelom pojedinog nuklida
elementi
MONONUKLIDI
POLINUKLIDI
RADIOAKTIVNI RASPAD
pretvorba jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje
radioaktivnog zračenja
RADIOAKTIVNOST
spontano zračenje atoma pri čemu nastaje nova vrsta atom
proporcionalna s broom radioaktivnih atoma u uzorku
radioaktivni atomi
emitiraju EMZ ili česticu zbog spontane pretvorbe njegovih jezgara
atom roditelj -> atom potomak + radioaktivno zračenje
uzrok
nestabilnost atomske jezgre
.
BETA - RADIOAKTIVNI RASPAD
atoms jezgra zrači elektron ili proton
nukleinski broj se ne mijenja
.
.
BETA - MINUS RADIOAKTIVNI RASPAD
BETA - PLUS RADIOAKTIVNI RASPAD
ALFA - RADIOAKTIVNI RASPAD
emisija alfa-čestica
nukleinski broj smanjuje se za 4, a protonski za 2
.
BRZINA RADIOAKTIVNOG RASPADA
radioaktivnost ovisi o broju radioaktivnih nuklida te se smanjuje s vremenom
mjerna jedinica: Bq (bekerel)
.
VRIJEME POLURASPADA
vrijeme potrebno da se raspadne polovina jezgara nekog nukleida
konstanta radioaktivnog raspada
energize fotona
Valna duljina zraćenja
energize fotona Valna duljina zraćenja