Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ELEKTRO-MAGNETSKO ZRAČENJE I TVARI - Coggle Diagram
ELEKTRO-MAGNETSKO
ZRAČENJE I TVARI
MODELI ATOMA
ATOM
-prema atomistima naš svijet sastoji se od atoma i praznog prostora
početkom 19. st. kemičari započeli razmišljanje o čestičnoj građi tvari koje nas okružuju
Daltonova atomistička teorija:
tvari se sastoje od malih, nevidljivih čestica = atoma
atomi jednog el. ne mogu se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti u atome drugog el.
atomi nekog el. istovjetni su po veličini, masi i ostalim svojstvima
u kem reakcijama atomi se spajaju, razdvajaju ili preuređuju
-Daltonova teorija imala mnogo nedostataka, nije se mogla eksperimentalno dokazati
-Thompson je proučavao ponašanje katodnih zraka u električnom i magnetskom polju (hipoteza: zrake su sastavljene od čestica mnogo manjih od atoma = tijela)
-njegova teorija = TOČNA (kolač s grožđicama)
GEIGER- MARSDENOV POKUS
RUTHERFORDOV MODEL ATOMA
ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE
-informacije o građi materije dobivaju se proučavanjem interakcija te materije s EMZ ( zračenje: reflektirano / transmitirano /apsorbirano)
ELEKTROMAGNETSKI SPEKTAR
:
kontinuirani spektar - crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta - elektromagnetski valovi od 400 do 700 nm
emisijski (linijski) spektar
-specifičan za svaku tvar
linijski spektar vodika
linijski spektar željeza
apsorpcijski linijski spektar - svaki uzorak daje karakteristične linije pri određenim valnim duljinama
BOHROV MODEL ATOMA
-energija se može mijenjati samo u točno određenim iznosima ili višekratnicima te energije
-najmanji iznos E = kvant energijskim stanjima)
-E fotona je proporcionalna frekvenciji zračenja i obrnuto proporcionalna valnoj duljini zračenja
-Bohr i linijski spektar atoma - pretpostavka: vodikov atom može poprimiti samo energijski strogo određena stacionarna stanja
-najmanju E atom ima u osnovnom stanju
-emisija EMZ - kad atom prelazi iz stanja više E' u stanje niže E"
-atom iz nižeg E" u više E' - apsorbira zračenje E
-svako stacionirano stanje opisano je glavnim kvantnim brojem n (prirodan broj)
-glavni kvantni brojevi odgovaraju ljuskama
-ako atomu dovedemo E, prelazi u stanje više E = dolazi do apsorpcije
-kada elektron pređe iz stanja više E u stanje niže E dolazi do emisije
SPEKTROSKOPIJA
-bavi se pručavanjem interakcije između EMZ i tvari
-načela atomske spektroskopije jednaka su i za molekulsku spektroskopiju
-apsorpcijski spektrofotometar sastoji se od izvora zračenja, prizme/optičke rešetke,posude s uzorkom i detektora izlaznog zračenja
-transmiracija jednaka omjeru intenziteta izlaznog zračenja i intenziteta ulaznog zračenja
-apsorbancija je vel. koja opisuje koliko je zračenja apsorbirano
-kolorimetrija je optička metoda s pomoću koje se mogu odrediti konc. obojenih otopina, kolorimetri su instrumenti za to
-fotokolorimetrija se temelji na mjerenju apsorbancije i transmitancije obojenih uzoraka pri prolasku svjetlosti užeg spektralnog područja
ELEKTRONI U ATOMU
ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA
-valna funkcija naziva se atomskom orbitalom
-unutar 1 ljuske elektroni se međusobno odbijaju te se nalaze u razl. stanjima, tj. podljuskama koje se razlikuju po energijama
-broj podljusaka u ljusci jednak je rednom broju ljuske
-spin elektrona - 2 elektrona u istoj orbitali moraju imati različite spinove
/ K ljuska = 1 podljuska 1s
/ L ljuska = 2 podljuske 2s i 2p
/M ljuska = 3 podljuske 3s, 3p i 3d
-elektronska konfiguracija = raspodjela elektrona po ljuskama, podljuskama i orbitalama
atomi helija imaju tzv. dubletnu konf., a atomi ostalih plemenitih plinova oktetnu konf.
kalcijev ion i atom argona su izoelektronske čestice
JEZGRA ATOMA
NUKLIDI
-nuklidi - atomi određenog sastava jezgre, tj. određenog protonskog broja i određenog nukleonskog broja
-el. mogu biti mononuklidi i polinuklidi
-npr. fluor je mononuklidni el. jer je pronađena samo 1 vrsta nuklida s 9 protona u jezgri
-nuklidi su stabilniji ako u jezgri imaju pdređen broj nukleona
-izotopi ili izotopni nuklidi = različiti nuklidi istog kem. elementa na istom mjestu u PSE
-izobarni nuklidi ili izobari su vrste atoma istog nukleonskog broja, a razl. protonskih brojeva i kem. svojstava
RADIOAKTIVNOST
-radioaktivni raspad je pretvorba jedne atomsske jzgre u drugu uz emitiranje radioaktivnoga zračenja
-radioaktivnost = pojava radioaktivnog raspada i emisije radioaktivnog zračenja
alfa-radioaktivni raspad =promjena atomske jezgre pri kojoj jezgra emitira alfa česticu pri čemu se nukleonski broj smanjuje za 4, a protonski br. za 2
beta-radioaktivni raspad =emisija elektrona iz jezgre, 2 vrste:
beta-minus RR
beta-plus RR
BRZINA RADIOAKTIVNOG RASPADA
-vrijeme poluraspada = vrijeme potrebno da sse polovica jezgara nekog nuklida raspadne
-brzina RR može se razmatrati i kao promjena br. radioaktivnih nuklida N(R) u nekom vremenskom intervalu
-uporaba radioaktivnih izotopa: industrija, medicina, zaštita okoliša...
