Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Vino - Coggle Diagram
Vino
Vina primorske Hrvatske
Kujundžuša
Žilavka
Vugava
Teran
Grk
Merlot
Pošip
Cabernet sauvignon
Maraština
Babić
Žlahtina
Plavac mali
Malvazija
Vina kontinentalne Hrvatske
Zeleni svilanac
Rizvanac
Rizling
Taminac
Graševina
Rajnski rizling
Pjenušava vina s obzirom na količinu neprevrela šećer dijele se na
extra sec između 12-20 g/L
sec (suho) između 17/ 35g/L
brut manje od 15 g/L
demi sec (polu suho)nizmeđu 33-55 g/L
extra brut,manje od 6/L;neprevrelog sećera
Slatka (doux) između 60-100 g/L
Mirna vina
Kvalitetna vina s kontroliranim geografskim podrijetlom
Vruhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla
Stolna vina s kontroliranim geografskim podrijetlom
Predikativna vina
Stolna vina bez oznake geografskog podrijetla
Predikativna vina
Izborna berba bobica
Izborna berba prosušenih bobica
Izborna berba
Ledeno vino
Kasna berba
Podjela vina prema količini alkohola
prilično jaka 11-12% alkohola
jaka od 12-15% alkohola
srednje jaka od 9-11% alkohola
vrlo jaka od 15-16% alkohola
slaba manje od 9% alkohola
Mane vina
Kisel okus
Miris i okus bačve
Miris suporovodika
Zamučenje
Pojava taloga
Vina u užem smislu
Pjenušava
Biser
Mirna
Gazirana
Specijalna
Aromatizirana
Likeska
Desertna
Dr.spcijalna vina
Kemijski sastav vina
Tvari okusa i mirisa
Taninske tvari
Prehrambene kiseline
Mineralne tvari u količinama
Vina dijelimo prema sadržaju šećera
polusuha &=4-12 g/L
poluslatka &=12-50 g/L
suha &=4 g/L
slatka & >50 g/L
Prema boji razlikujemo vina
Ružičasta (roze)
Crna
Bijela
Deklaracija vina s oznakom geografskog podrijetla
Naziv i središte proizvođača odnosno punitelja vina
Naziv vinorodnog područja
Naziv vina ili trgovačko ime
Desertna vina
desertno kvalitetno vino s kont,zemlj.podrijetlom
desertno vrhunsko vino s kontroliranim geografskim podrijetlom (prošak)
desertno vino (francuska vina)
Specijalna vina su proizvodi dobiveni posebnim načinom prerade grožđa,mošta ili vina a dijelimo ih na
likerska
aromatizirana
desertna
Buteljirati znači naliti vino u boce
Za crno vino se upotrijebljavaju boce
Bordoška boca
Za bijelo vino se upotrebljavaju
Ranjska boca
Za pjenušava vina se upotrebljavaju
Šampanjske boce
Aromatizirana vina
dobivaju se od mirnih vina kojima se dodaju različite mirodije biljnog podrijetla ili njihove ekstrakti ljekovita biljka pelin mora biti prisutna
Najpoznatija su
Vermouth
Bermet
Pjenušava vina dijelimo na
prirodno pjenušava vina
gazirano pjenušava vina
Podregije kontinetalne Hrvatske
Podunavlje,Slavonija,Moslavina,Prigorje-Bilogora,Plešivica,Pokuplje,Zagorje-Međimurje
Slavonske podregije
Đakovačko,Slavonsko-brozsko,Novogradiško,Požeško-pleterničko,Kutjevaško,Daruvarsko,Pakračko,Feričansko,Orahovačko-slatinsko,Virovitičko
Podregije primorske Hrvatske
Istra,Sjeverno hrvatsko primorje,Sjeverna Dalmacija,Dalmatinska zagora,Srednja i južna Dalmacija
Razlika između pjenušavih vina i šampanjca
Šampanjac potječe iz pokrajine Champagne,a pjenušava vina su skupina u kojoj spada (šampanjac)
Biser vina su vina dobivena od stolnog vina,kvalitetnog vina ili proizvoda podobnih za dobivanje stolnog vina ili kvalitetnog vina pod uvjetom da takva vina ili proizvodi iamju ukupnu alkoholnu jakost ne manju od 9 vol.% ili stvarnu volumnu alkoholnu jakost ne manju od 7 vol.% ikoja imaju tlak 1-2,5 bara,zbog u nima nastalog ugličnog dioksida,kada se drži na temperaturi od 20*C u zatvorenim posudama
Dijelimo ih na
stolno biser vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom
kvalitetno biser vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom
stolno biser vino
Gazirana vina su vina dobivena od stolnih vina,kada je posuda otvorena,otpuštaju ugljični dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodavanja tog plina i koji ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljičnog dioksida,kada se drži u zatvornoj posudi na temperaturi od 20*C
Gazirana vina mogu biti
stolno gazirano vino
stolno gazirano vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom
Degustacija vina
Vino se ocijenjuje vidom, mirisom i okusom. Degustacija se provodi na sobnoj temperaturi.
Buke
Sklad mirisa (arome) kod zrelih vina. Može biti neizražen, slabo izražen i vrlo izražen
Bolesti vina
Najčešće bolesti vina
Štetne promijene u satsavu, izgledu, okusu i mirisu vina, koje nastaju djelovanjem mikroorganizama.
Vinski cvijet, octena zavrelica, mljiječna zavrelica i sluzavost
Vinogradarska regija je šire zemljopisno područje koje se odlikuje sličnim klimatskim,zemljišnim idrugim uvjetima za uspješno uzgajanje vinove loze
Enologija je znanost koja se bavi kultiviranjem vinove loze,proizvodnjom i čuvanjem vina
Enolog je stručnjak za vinovu lozu i vino
Vinotoča ili sommelier je poseno školovan stručnjak usavršen u poznavanu vina,izboru i ponudi,zaposlen u hotelima visoke kategorije
Preporučene sorte-njihovom se preradom mogu dobiti vrhunska kvalitetna i stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla
Zabranjene sorte-za proizvodnju vina su izravno rodni hibridi (ne cijepljena loza),pa se vino ne smije nuditi gostima
Peteljka je drvenasti dio grozda,sastoji se najvećim dijelom od vode,sadrži još celulozene tvari,tanin,smolaste i mineralne tvari,malo organskih kiselinai šećera
Bobica grožđa sastavljena od pokožice,mesa (soka) i sjemenke
Sjemenka sadrži najviše celuloze,smolastih tvari,vode,nešto eteričnog ulja,taninskih i mineralnih tvari i hlapljivih kiselina
Vinifikacij je tehnološki postupak kojim se grožđe prerađuje u vino,a obuhvaća berbu i prijevoz grožđa od vinograda dopodruma,ruljenje i muljenje grožđa,cijeđenje i tješnjenje (prešanje) masulja
Nakon alkoholnog vrenja vinifikacija obuhvaća pretakanje injegu vina,spremanje,čuvanje,punjenje boca
Ruljenje je odstranjivanje peteljke pomoću ruljača
Muljenjem grožđa raskine se pokožica boba,tako kvaščeve gljivice s površine pokožice i tvari koje daju i miris ulaze u grožđani sok ili mošt
Alkoholno vrenje ili fermentacija je biokemijski proces u kojem se šećer razgrađuje u alkohol,ugljikov dioksid i mnoge druge sporedne produkte
Tijekom alkoholnog vrenja slobodnog ugljikovog dioksida ima sve više i on se kao plin širi,zbog toga se mlado vino diže i izlazi iz bačve
C6H12O6 - 2C2H5OH - 2CO2
Pri završetku burnog vrenja stvara se sve manje ugljikovog dioksida i zato se ta faza naziva tihim vrenjem
Razlika u dobivanju bijelog i crnog vina,crna vina su u odnosu na bijela "teža" i oporijeg okusa
Arhivska vina-su vina koja se namjerno njeguju više godina da bi se razvila posebna sezonska svojstva i tek onda stavila na tržište
Pjenušava vina ili pjenušci su vina koja osim određenih sastojaka sadržavaju i povećanu količinu ugljiko hidrata zbok kojeg se pri otvaranju boca razvija obilna pjena