Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
GOSPODARSKI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU - GOSPODARSKA KRIZA U HRVATSKOJ…
-
- tijekom 19. i prva tri desetljeća 20. stoljeća u zemljama liberalne demokracije gospodarstvo je bilo temeljeno na principu laissez - faire
- pojam je nastao kad je Jean - Baptiste Colbert (ministar financija na dvoru Luja XIV.) upitao poduzetnike kako im države može pomoći na što su oni odgovorili: Pusti nas da radimo
- tu je ekonomsku doktrinu kasnije razvio Adam Smith (otac političke ekonomije), a temeljila se na uklanjanju države iz ekonomskog života, neograničenim slobodama proizvođača i potrošača i zaštiti privatnog vlasništva. Od Smithova vremena postaje istoznačnicom dobro organiziranog kapitalističkog gospodarstva.
-
Adam Smith (Bogatstvo naroda: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, 1776.)
-
-
-
- neravnomjerna geografska razvijenost
- Hrvatska, Slovenija i Vojvodina predstavljale su razvijeni dio države, dok je ostatak činio nerazvijeni dio države
- godine 1919. od ukupnog kapitala na hrvatski je dio otpadalo 60,43%, slovenski 20,72%, srpski 5,8%, bosanskohercegovački 4,58%, a na crnogorski 0,85%
- dinar je postao službena valuta (iako je kupovna moć jednog dinara bila jednaka kupovnoj moći jedne austrijske krune zamjena novca bila je obavljena u omjeru četiri krune za jedan dinar)
- politika nove države težila je industrijalizaciji i hvatanju priključaka za razvijenim svijetom
- problem je bio mali udio zaposlenog stanovništva, svega 8,6%
- poljoprivreda je predstavljala glavni dio akumulacije (činilo ju je otprilike 80% stanovništva)
- nakon Velikog rata Jugoslaviji se otvorilo tržište europskih razvijenih zemalja
- povećanjem cijena poljoprivrednih proizvoda stvorio se profit koji je velikim dijelom ulagan u industrijalizaciju
-
-
- Velika gospodarska kriza je pogodila Jugoslaviju 1930. i 1931. godine - bila je prisiljena na brojne intervencije kako bi spriječila gospodarski krah (omogućila moratorij na otplatu dugova)
- intervencija je poslužila srpskim ekonomskim interesima u slamanju moći Prve hrvatske štedionice, najjače novčarske institucije u Jugoslaviji, ona je također zatražila odgodu plaćanja dugova što je Vlada Kraljevine Jugoslavije odbila, a Štedionica se od sloma nije oporavila -> znatno slabljenje financiranja privrede - hrvatsko gospodarstvo pada, srpsko jača
- razvoj elektroenergetike (1938. europski prosjek po glavi stanovnika 400 kWh, a u Jugoslaviji 71 kWh)
- produktivnost rada također je bila znatno lošija od ostalih europskih zemalja
- o teškoći gospodarske krize 1930-ih govori i potrošnja šećera (1929. trošilo se 7 kg/glavi stanovnika dok je 1932. godine taj broj pao na 4,8 kg)
- usprkos teškoj situaciji tvornice čokolade i keksa Union (danas Kraš), Konig i Deutsch nastavljaju s širenjem i modernizacijom
- polovinom 1930-ih kriza jenjava, a 1935. godine postavljeni su uređaji za proizvodnju bombona Bronhi i Ki-ki
-
Političko uređenje države značajno utječe na njezin gospodarski razvoj. Što je država modernija i otvorenija svijetu to je sposobnija ići u korak s vremenom i pratiti promjene na globalnoj razini. Važnu ulogu ima i struktura stanovništva, njihov nivo obrazovanja jer su upravo oni nositelji tih društvenih promjena.
-
