Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Glazbena umjetnost prve polovice 20. stoljeća - Coggle Diagram
Glazbena umjetnost prve polovice 20. stoljeća
Obilježja glazbene umjetnosti prve polovice 20. stoljeća
Umjetnici čije djelovanje započinje uoči I. svjetskog rata
Pluralizam stilskih smjerova i pravaca te javljanje antiromantičarske težnje
Ekspresionizam
(izraz unutarnje stvarnosti)
Agresivni i nemirni izraz; umjetnici upozoravaju na nehumanost
Umjetnici polaze od sebe, a ne od prirode i vanjskih doživljaja
Futurizam
Futurizam u glazbi ima malo pristaša
Futurizam se u glazbi naziva
bruitizam
(šum)
Bruitizam smatra da svi zvukovi modernog života mogu postati glazbom
Novi nacionalni stil
Posbeno se javlja među slavesnkim narodima
Novoklasicizam
Antiromantičarski skladatelji se vraćaju baroknim i klasičnim sastavnicama
Barokna motoričnost te koncertantan stil klasističke glazbe
Jazz
Javlja se potkraj 19. st.
Mjuzikl
Moderna inačica operete koja se javlja u 20. st.
Glazbeno-scenska vrsta modernijeg glazbenog izričaja
Javljanje lake i popularne glazbe;
zabavna glazba
Melodija
Melodijska tvorba doživljava najveće promjene
Rabe se alterirani tonovi; potpuna ravnopravnost svih tonova (emancipacija disonance)
Obilna upotreba kromatike, kretanje melodije u okvirima proširene tonalitetnosti, skokovita melodija
Arnold Schönberg
uvodi pojam melodije zvukovnih boja (
Klangfarbenmelodie
); različite boje tonova u melodiji ovisi o visini
Harmonija
Akordi postaju nositelji zvukovnih boja
Javljanje akordolikih tvorevina; gradnja akorda od kvarta te drugih intervala
Koriste se i
poliakordi
; suprostavljanje dva akorda tercne građe
Bogatsvu harmonije pridonose
clusteri
Akordi koji se sastoje od gusto zbijenih tonova koji su udaljeni za interval sekunde
Zvukovni pojas clustera; sve što zvuči između rubnih vrijednosti
Clusteri mogu biti jedokratni (statički) te kinetički; mogu mijenjati boju, gustoću, snagu...
Clusteri ima specifičnu boju koja graniči sa šumom
Tvorac clustera je Henry Cowell
Henry Cowell - Tiger
Tonalitetnost
Korištenje tonaliteta na tradicionalan ili posve novi način
Tonalitetno skladbe imaju tonalitetno središte, dok pojedine skladbe imaju harmonijsko središte
Harmonijsko središte -
Igor Stravinski - Serenada in A
Neki skladatelji koriste dva ili više tonaliteta;
bitonalitetnost
ili
politonalitetnost
-
Arnold Schönberg - Tri glasovirska komada
Arnold Schönberg uvodi slobodni atonalitet; svi tonovi kormatske ljestvice postaju ravnopravni (slobodna atonalitetnost
Organizacija nastupa visine tonova rezultira pojavom nove tehnike:
dvanaesttonska tehnika skladanja
ili
dodekafonija
Ritam i metar
Zbog promjena u melodiji dolazi do nove organizacije tonova
Često ukidanje mjere zbog slobodnog ritamskog protoka
Česta upotreba kompleksnih ritamskih kombinacija (sinkopa), paralelni tijekovi različiztih ritmova, mješovite mjere
Horizontalan polimetar
- mjere se slijede jedna za drugom svakih nekoliko taktova;
Ivan Matetić-Ronjgov - Ćaće moj
Vertikalan polimetar
- istodobno trajanje više metarskih podjela
Igor Stravinski - Petruška
Na ritam snažno utječe i jazz (nastao u Americi); utjecaj jazza u skladbama Igora Stravinskog, Paula Hindemitha, Albana Berga...
Boja tona i glasnoća (dinamika)
Elementi s kojima ekspresionisti postižu posebne glazbene efekte koji često graniče s bukom
Uvođenje novih tehnika sviranja; gudaća glazba koja se tretiraju kao udaraljke, svirka u najvišim i najdubljim registrima...
Anton von Webern - Orkestralni komad
Orekstar početkom 20. stoljeća postaje oskudniji te se traži prozračniji zvuk
Instrumentalne skupine često dobivaju novu ulogu, a udaraljke postaju vodećom instrumentalnom skupinom
Brojne skladbe su pisane za nestandardne instrumentalne sastave radi postizanja zanimljivih boja
Igor Stravinski - Priča o vojniku
U drugoj polovici 20.st. javljaju se i glazbla poput sirene, metronoma, preparirana tradicionalna glazbala...