Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
GOSPODARSTVO HRVATSKE U PRVOJ JUGOSLAVIJI, LAISSEZ-FAIRE - OSNOVICA…
GOSPODARSTVO HRVATSKE U PRVOJ JUGOSLAVIJI
-glavno obilježje jugoslavenske ekonomije-neravnomjerna geografska razvijenost
Hrvatska, Slovenija i Vojvodina razvijeniji dio države
-u 1919. od ukupnog jugoslavenskog financijskog kapitala na hrvatski je dio otpadalo 60,43%, slovenski 20,72%, srpski 5,8%, bosanskohercegovački 4,58% i crnogorski 0,85%
-1920. provedena unifikacija novčanog sustava,
dinar
postao službena valuta Kraljevine SHS ; odlučeno da će zamjena novca biti obavljena u omjeru četiri krune za jedan dinar
politička i gospodarska elita novouspostavljene države težila je industrijalizaciji i hvatanju priključka za razvijenim svijetom
sredstva potrebna za ulaganje u razvoj nisu mogla biti namirivana, kako je to bio slučaj u naprednim državama, iz industrije jer je u njoj bilo zaposleno svega 8,6% ukupno zaposlenog stanovništva
poljoprivreda predstavljala glavni oblik akumulacije; poljoprivredno stanovništvo činilo 80% stanovništva; otvorilo se tržište europskih razvijenih zemalja
LAISSEZ-FAIRE - OSNOVICA EKONOMSKOG LIBERALIZMA
-tijekom 19. i prva tri desetljeća 20. stoljeća tržišno gospodarstvo bilo je temeljeno na principu
laissez - faire (pusti da se radi)
-pojam nastao kada je
Jean-Baptiste Colbert
upitao skupinu poduzetnika kako im država može pomoći, a jedan od njih je odgovorio:
Pusti nas da radimo
.
-doktrina koju će kasnije razviti
Adam Smith
- otac političke ekonomije
-temeljila se na uklanjanju države iz ekonomskog života, neograničenim slobodama proizvođača i potrošača i zaštiti privatnog vlasništva
-od Smithova vremena, istoznačnica dobro organiziranog kapitalističkog gospodarstva i ekonomske politike ; primjer Sjedinjene Američke Države
GOPODARSTVO KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U VELIKOJ GOSPODARSKOJ KRIZI I NAKON NJE
posljedice
Velike gospodarske krize
pogodile Jugoslaviju 1930. i 1931., država prisiljena na intervencije kako bi spriječila gospodarski kraj zbog čega je omogućila i moratorij na otplatu dugova
zakonska intervencija 1931., slamanje moći Prve hrvatske štedionice, najjače novčarske institucije u Jugoslaviji, ona je tražila odgodu plaćanja dugova koja je odbijena
posljedica: slabljenje financiranja privrede, odrazilo se na gospodarski razvoj hrvatskih zemalja
europski prosjek proizvodnje električne energije po glavi stanovnika 1938. godine bio je 400 kWh, a u Jugoslaviji 71 kWh; Jugoslavija proizvodila šest puta manje od europskog, tj. 15 puta manje od američkog prosjeka
radniku u cementnoj industriji za jednu tonu cementa bilo potrebno 16 sati, dok je francuskom radniku za isti posao trebalo 3 sata i 43 minute
analiza potrošnje šećera: u 1929. po glavi stanovnika trošilo se 7 kg, dok se 1932. po glavi stanovnika trošilo 4,8 kg šećera
tvornice čokolade i keksa Union, Konig i Deutsch nastavljaju s proširenjem i modernizacijom pogona; proizvodnja poznatih bombona Bronhi i Ki-ki 1935.
UTJEČE LI POLITIČKO UREĐENJE DRŽAVE NA NJEZIN EKONOMSKI RAZVOJ?
ne utječe
