Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KULTURNI RAZVOJ U HRVATA U 16. I 17. ST. - Coggle Diagram
KULTURNI RAZVOJ U HRVATA U 16. I 17. ST.
Renesansa - graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo
renesansno graditeljstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježeno, zbog prisutne turske opasnosti, gradnjom fortifikacijskih objekata - utvrda Karlovac iz 16. st., sagrađena u obliku šesterokrake zvijezde
likovna umjetnost bila usko vezana uz crkveno graditeljstvo - katedralu u Šibeniku Juraj Dalmatinac ukrasio sa 72 isklesane glave
knežev dvor i palača Divona u Dubrovniku, vrlo popularni bili i ljetnikovci (najpoznatiji na dubrovačkom području i na otoku Hvaru)
slike hrvatskih renesansnih slikara, (npr. Dubrovčanina Nikole Božidarevića), najčešće krasile crkvene oltare
dolazi do procvata svjetovnoga graditeljstva
početci renesansnoga graditeljstva u Hrvatskoj - katedrala sv. Jakova u Šibeniku - prva renesansna gradevina izvan Italije (graditelj - Juraj Dalmatinac)
Kulturni razvoj u doba reformacije i katoličke obnove
pavlini 1582. pokrenuli filozofsko - teološki studij u Lepoglavi
Isusovački kolegij u Zagrebu proglašen odlukom cara Leopolda II. 1669. akademijom
zagrebački biskup Juraj Drašković 1578. osnovao humanističku školu i bogoslovno učilište u Zagrebu
isusovac Bartol Kašić sastavio 1604., po nalogu crkvenih vlasti, prvu gramatiku hrvatskog jezika
širom Hrvatske osnivaju brojna učilišta
jedan od ciljeva katoličke obnove - što bolja izobrazba klerika i građanstva
Barok - graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, književnost i historiografija
osobito cijenjen Talijan Francesco Robba - oltar u crkvi Sv. Križa u Križevcima
dvorac u Gornjoj Bistri, 1773. dala izgraditi plemićka obitelj Oršić, dvorac Eltz u Vukovaru
velik dio crkava u Hrvatskom zagorju oslikao pavlinski redovnik Ivan Ranger
grad Vukovar uz Varaždin drugo važno barokno središte u Hrvatskoj
glavni nositelji: novoosnovani crkveni redovi, isusovci i pavlini
na obali je barok bio donekle prisutan u Istri, u Dalmaciji ga gotovo i nema
novi stil tijekom 17. st., iz Italije se proširio i po drugim europskim zemljama
crkva sv. Eufemije u Rovinju, sv. Vlahe u Dubrovniku, sv. Katarine u Zagrebu, sv. Marije Snježne u Belcu
osnovno obilježje barokne književnosti - podredivanje čovjeka nekim uzvišenijim, duhovnim ciljevima
barokni književnik - Ivan Gundulić
književni barok Banske Hrvatske - djela hrvatskog bana i grofa Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana
u razdoblju humanizma položeni su temelji moderne historiografske znanosti
Ivan Lučić - O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske - prva kritička sinteza hrvatske povijesti.
djelo Vinka Pribojevića - O podrijetlu i zgodama Slavena i Mavra Orbinija - O carstvu Slavena
Književnost humanizma i renesanse
okrenutost zbilji i problemima s Turcima bila je posebnost hrvatskog humanizma
u kontinentalnom dijelu Hrvatske humanistička se strujanja širila s dvora kralja Matijaša Korvina
najpoznatija djela: spjev Judita, Splićanina Marka Marulića,
komedija Marina Držića, Dundo Maroje, Hanibala Lucića autor je Robinje, Zadranin Petar Zoranić autor je Planina
pronašao plodno tlo i na istočnoj obali Jadrana, u svim dalmatinskim komunama
na razmeđi 14. i 15. st. se raširio Italijom