Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
APSOLUTNE MONARHIJE NA EUROPSKOM ZAPADU - Coggle Diagram
APSOLUTNE MONARHIJE NA EUROPSKOM ZAPADU
GRAĐANSKI RAT U ENGLESKOJ
Oliver Cromwell oko sebe je skupio građanstvo i seljake s kojima je porazio kralja i vojsku
Engleska je proglašena republikom kojoj je na čelu bio Cromwell
USPON I ŠIRENJE HABSBURŠKE MONARHIJE
Karlo I. njegovo carstvo je obuhvaćalo velik dio Europe, ali i španjolske posjede u Americi kojima je još pridružio Meksiko i Peru.
Karlo je svoj carski naslov prepustio bratu ferdinandu, austrijskom nadvojvodi, koji je od 1527. godine bio i hrvatsko-ugarski kralj.
Vlast Habsburške monarhije proširio je car Makimilijan I.
Iako je vodio neke ratove bez većih uspjeha, u njegovo vrijeme Habsburgovci su postali najmoćnija dinastija u Europi
Makismilijana je naslijedio unuk Karlo V.
OBNOVA MONARHIJA U ENGLESKOJ
Na vlasti je bio Karlo II. i pokušavao je uvesti apsolutnu vlast
Sin Karla II. - Jakov II. obnovio je odnose sa papom i omogućio je katolicima slobodu vjeroispovjesti
Deklaracija o pravima: Određeno je da se ne mogu povećati porezi bez odobrenja Parlamenta, niti se mogu provoditi kraljeve odluke ako Parlament nije suglasan. Zajamčena su prava građanai Engleska je učvršćena kao parlamentarna moarhija
POBJEDA PARLAMENTARIZMA U ENGLESKOJ
Vladavinom Elizabete započeo je gospodarski napredak Engleske, razvoj trgovine, rudarstva i manufakture.
Nakon pobjede nad španjolskom mornaricom Englezi su počeli stvariati svoje kolonijalno carstvo i polako prerasti u svjetsku velesilu.
Apsolutističku vladavinu nastavila je dinastija Stuart. To ih je dovelo u sukob s Parlamentom. Stoga je Karlo I. Stuart isključio Parlament iz upravljanja zemljom, vladao je sam i ubirao poreze po vlastitoj volji.
RAT ZA NEZAVISNOST NIZOZEMSKE
stoljeće vlast Habsburgovaca
stoljeće potpalo je pod španjolsku krunu
Čitava je nizozemska bila podjeljena na 17 pokrajina
Nizozemci su razvijali trgovinu i pomorstvo, postali su posrednici
Španjolska je proglasila njezinu nezavinost sa Westfalskim mirom
Potiskivali su Španjolce i Portugalce u kolonijalnoj trgovini
TRIDESETOGODIŠNJI RAT
Sudjelovale su gotovo sve Europske države
Godine 1618. izbila je pobuna češkoga protestantskog plemstva protiv centralističke politike Habsburgovaca
Habsuburgovci su potukli Čehe u bitki na Bijeloj gori 1620. godine, a kasnije i vojske njemačkih protestanata i njihovih saveznika pod zapovjedništvom danskog kralja. Jačanje Habsburgovaca smetalo je Francuskoj, pa je ona sklopila savez sa Nizozemskom i Švedskom. Tada su Habsburgovci izgubili prevagu u ratu. Na kraju su bili prisiljeni na sklapanje mira u Westfallu.
Nastale su apsolutne monarhije u kojima je vladar imao zakonovdavno, izvršnu i sudsku vlast u svojim rukama
ŠPANJOLSKA
Filip II. uveo je u zemlju apsolutnu vlast
U bitci kod Lepanta odnio je sjajnu pobjedu
"Nepobjediva armada" je doživila potpunu propast u vodama Lan Macha
Filip II. je uspio pripojiti Španjolskoj Portugal, a na sjeveru je izgubio Nizozemsku
Za vrijeme vladavine Karla I. Štpanjolska je postala najmoćnija država na svijetu i imala je posjede na četiri kontinenta
Početkom 16. stoljeća na vlast u Španjolskoj su došli Habsburgovci
FRANCUSKA
Francuska se razvijala kao apsolutna monarhija, a taj proces je proces osobito pojačao na početku 17. stoljeća kada je na vlasti bio Luj XIII.
Zemljom je stvarno upravljao njegov ministar kardinal Richelieu koji je unaprijedio francusko gospodarstvo i poticao na razvoj manufaktura i trgovine. Suzbio je moć dvorskog plemstva i utjecaj pape.
Francuska je osvajačkim ratovima proširila svoj teritorij i kolonijalne posjede
U drugoj polovici 17. stoljeća Francuskom je vladao Luj XIV. On je u potpunosti uveo apsolutnu vlast
Veliki pritisci na seljaštvo zbog nametanja poreza i zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda, kao i ratovi doveli su državu u krizu. Tome je pridonioi rastrošan život u Versaillesu, veličanstvenom dvorcu Luja XIV.