Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Apsolutne monarhije na europskom zapadu i ostale zemlje - Coggle Diagram
Apsolutne monarhije na europskom zapadu i ostale zemlje
Apsolutna (neograničena) Vlast
Vladar ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast
Nastale apsolutne monarhije
Ukinut feudalizam, donešeni jedinstveni zakoni, bolji razvoj trgovine i jedinstveni državni teritoriji
Francuska
Luj XIII.
pojačao proces apsolutne vlasti početkom 17.st.
Zapravo vladao njegov ministar kardinal Richelieu (Rišelje).
Richelieu unaprijedio gospodarstvo, poticao razvoj manufaktura, i trgovine, suzbio moć dvorskog plemstva i utjecaj pape.
Luj XIV.
Vladao u drugoj polovici 17.st. i u potpunosti uveo apsolutnu vlast.
Francuska proširila svoj teritorij i kolonijalne posjede ratovima protiv Španjolske, Nizozemske i Engleske.
Francuska je postala vodeća sila u svijetu.
Habsburška Monarhija
Car Maksimilijan I. proširio vlast habsburške dinastije.
Maksimilijan I. vodio je politiku ženidbenim vezama i tako je došao do španjolskog prijestolja.
Unuk Karlo V. je nasljedio Maksimilijana kao vladar Španjolske Karlo I.
Karlovo carstvo obuhvaćalo Austriju, Nizozemsku, Napuljsko Kraljevstvo, Španjolsku.
Karlo V. prepustio naslov cara bratu Ferdinandu, austrijskom vojvodi, a vlast u Nizozemskoj i Španjolskoj dobio Karlov sin Filip II.
Vlast Habsburgovaca podjeljena na austrijsku i španjolsku lozu.
Španjolska
Filip II. uveo je zemlju u apsolutnu vlast.
Vodio ratove protiv Turaka.
U bitki kod Lepanta 1571. odnio sjajnu pobjedu.
Španjolska je htjela osvojiti Englesku pa je povela pomorski rat.
Španjolska ''nepobijediva armada'' doživjela težak poraz 1588. kod La Mancha
Filip II. je po nasljednom pravu uspio pripojiti Portugal, a na sjeveru je izgubio Nizozemsku.
Filip II.
Nizozemska
Razvila se trgovina i pomorstvo pa su Nizozemci postali posrednici na Baltičkom moru i Zapadnoj Europi.
Potiskivala je Španjolsku i Portugal u kolonijalnoj trgovini.
Postala najrazvijenija poljoprivredna zemlja u europi.
Filip II. vršio pritisak i tjerao protestante
Zbog terora na protestante nastala prva građanska revolucija 1579.
Sedam sjevernih pokrajina se oslobodilo španjolske vlasti i proglasilo nezavisnost.
Španjolska je priznala nezavisnost Westfalskim mirom 1648.
Tijekom 17. st. Nizozemska stekla velik broj kolonija, ali brzo ju je potisnula Engleska.
Engleska
Parlamentarizam
16.st. Dinastija Tudor uvodi apsolutnu vlast ali ne ukida parlament.
Za vrijeme vladavine Elizabete I. započeo gospodarski napredak.
Nakon pobjede nad Španjolskom počelo se stvarati kolonijalno carstvo.
Engleska je polako postajala svjetska velesila, a parlament je podržavao takvu politiku.
Dinastija Stuart ušla u sukob sa parlamentom jer su nastavili s apsolutnom vladavinom.
Karlo I. Stuart isključio parlament, vladao je sam.
Članovi Parlamenta su zahtjevali da Parlament ima zakonodavnu vlast i da kralju nije odobreno ubiranje poreza.
Građanski rat (1642.-1648.)
Zbog odluke Karla I. Stuarta u vezi ukidanja parlamenta došlo je do Građanskog rata.
Oliver Cromwell predvodio je vojsku parlamenta i porazio je kraljevsku vojsku.
Kralj je bio uhićen i pogubljen.
proglašena Republika s Cromwellom na čelu.
Dio Parlamenta je podržavao republiku, dio je htio vratiti monarhiju.
Zbog nesuglasica u Parlamentu uvedena je vojna diktatura.
Kasnije je bio sukob s Nizozemskom u kojem su englezi pobijedili i do kraja 17. st. su postali prva trgovačka sila na svijetu.
Oliver Cromwell
Obnova monarhije
Nakon Cromwellove smrti je obnovljena monarhija.
Na vlast je došao Karlo II. Stuart koji je htio uvesti apsolutizam kao i njegov sin Jakov II.
Vilim III. potpisao Deklaraciju o pravima.
Deklaracijom je određeno kako se porezi ne mogu mijenjati bez odobrenja Parlamenta, kraljeve odluke se ne mogu provoditi ako Parlament nije suglasan.
Država učvršćena kao parlamentarna monarhija.
Tridesetogodišnji rat
(1618.-1648.)
Izbio je zbog pobune češkog protestantskog plemstva protiv centralističke politike Habsburgovaca 1618.
U početku su Habsburgovci pobjeđivali Čehe i Njemce.
Jačanje Habsburgovaca je smetalo Francuskoj pa je sklopila savez s Nizozemskom i Švedskom.
Habsburgovci su na kraju bili prisiljeni potpisati mir u Westfallu (1648.)
Mirom u Westfallu je zajamčena nezavisnost protestantskih knezova u Njemačkoj.
Poljska
Krajem 14.st. stupila u uniju s Litvom.
Jačalo je plemstvo koje se bogatilo izvozom žitarica u Zapadnu Europu.
Stvoren poseban politički sustav Plemićka Republika.
Veliku ulogu je imao parlament (Sejm), a vlast kralja je bila ograničena.
U 16. st. Poljska doživjela vrhunac, a Poljsko-Litavska unija je bila jedna od najvećih država u Europi.
Zbog samovolje plemstva i brojnih ratova u 17. st. je Poljska razorena.
Krajem 18.st. teritorij Poljske podjelile Austrija, Rusija i Pruska.
