Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PERIODIZACIJA SVJETSKE I HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (13. st. pr. K. - 1930.)…
PERIODIZACIJA SVJETSKE I HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
(13. st. pr. K. - 1930.)
1. BAŠTINA ZAPADNOGA KULTURNOG KRUGA
(13. st. pr. Krista - 2. st.)
->
Biblija
:
Stari zavjet
(pisan hebrejskim i aramejskim jezikom) i
Novi zavjet
(pisan grčkim jezikom)
izvorište književnih i umjetničkih djela
najprevođenija knjiga na svijetu
najljepši tekstovi:
Pjesma nad pjesmama
(himna ljubavi); priča o
Juditi
iz Staroga zavjeta; priča o izgubljenom sinu (
Lukino evanđelje
) i početak
Ivanova evanđelja
iz Novoga zavjeta
2. ANTIČKA KNJIŽEVNOST
(8. st. pr. Krista - 5. st.)
-> predstavnici:
Homer
("Ilijada", "Odiseja")
Eshil
("Okovani Prometej")
Sofoklo
("Kralj Edip", "Antigona")
Vergilije
("Eneida")
Plaut
("Škrtac")
-> iz usmene postupno prelazila u pisanu književnost
-> u središtu svega jest
čovjek
, vjeruje se u njegove fizičke i psihičke sposobnosti
-> razvijaju se
medicina, matematika, filozofija, astrologija, književnost, fizika,
...
-> započinju
olimpijske igre
-> nastaju temeljni književni rodovi i vrste:
LIRIKA
=>
himne, ode, ljubavne pjesme, elegije
DRAMA
=>
tragedija, komedija
EPIKA
=>
basne, mitovi, bajke, epovi, epske pjesme,...
Homer
3. EUROPSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
(5. st. - 15. st.)
-> djela:
nacionalni epovi
(Beowulf, Pjesan o Rolandu, Pjesma o Cidu i dr.)
trubadurska lirika
srednjovjekovni romani
->
Sveti Jeronim
- prvi pisac srednjeg vijeka
->
1450. Johannes Gutenberg izumio je TISKARSKI STROJ
-> u središtu svega je
Bog
-> prevladava
pasivizam, dogmatizam (vjerovanja u "kriva" učenja), skepticizam (čovjek je malen, nema povjerenja u vlastite snage)
4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
(11. st - 15. st)
Bašćanska ploča
(1100.) -->
najstariji hrvatski pisani spomenik
Vinodolski zakonik
(1288.) -->
pravni tekst
Misal po zakonu rimskoga dvora
(1483.) -->
prva hrvatska tiskana knjiga
-> početci pismenosti i književnosti
-> tropismenost:
1. latinica; 2. glagoljica; 3. hrvatska ćirilica
-> uglavnom duhovno-religiozni te povijesni i pravni tekstovi
Bašćanska ploča
Vinodolski zakonik
Misal po zakonu rimskog dvora
5. HUMANIZAM I PREDRENESANSA
(13. i 14. stoljeće)
-> predstavnici:
Giovanni Boccaccio
("Dekameron")
Dante Alighieri
("Božanstvena komedija")
Francesco Petrarca
("Kanconijer")
-> slabi utjecaj Crkve =>
okrenutost svjetovnim temama
-> stvara se na
narodnim jezicima
-> umjetnički uzor -
antika
Dante Alighieri
6. RENESANSA U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA
(15. i 16. st.)
-> predstavnici:
Ludovico Ariosto
("Bijesni Orlando")
William Shakespeare
("Hamlet")
Miguel de Cervantes Saavedra
("Don Quijote")
-> prevladava
svjetovna tematika
te se razvija književnost na
pučkim (narodnim) jezicima
aktivizam
(čovjek je aktivan u svim područjima života, istražuje svijet u kojem živi, nastoji spoznati prirodu i ovladati njome, svjestan je svojim stvaralačkih mogućnosti)
individualizam
(pogled na svijet koji naglašava značenje i vrijednost pojedinačnoga, individualnoga i njegove osobitosti)
hedonizam
(filozofski smjer po kojem je ključna riječ u životu užitak, naslada, uživanje u ovozemaljskim ugodama)
Hamlet
7. RENESANSA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
(16. st.)
-> predstavnici:
Marko Marulić
("Judita")
Petar Hektorović
("Ribanje i ribarsko prigovaranje")
Marin Držić
("Novela od Stanca", "Dundo Maroje")
Petar Zoranić
("Planine" - prvi hrv. roman u stihu i prozi)
Hanibal Jucić
("Jur ni jedna na svit vila")
Judita
Marko Marulić
8. BAROK (17. st.)
-> predstavnici:
Pedro Calderón de la Barca
("Život je san")
Giambattista Marino
("Ljudski život")
Luis de Góngora y Argote
("Zvjezdani sat", "Ura na zvoniku")
Torquato Tasso
("Oslobođeni Jeruzalem")
-> glavna tematika -
prolaznost ljudskog života naspram onozemaljskog života
("MOMENTO MORI" - sjeti se da ćeš umrijeti)
->
pretjerana raskoš u izrazu, gomilanje pjesničkih ukrasa, stilskih sredstava, neobična metaforika, refleksivnost,...
-> pesimistične teme, mitološke, religiozne
Pedro Calderón de la Barca
9. BAROK U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
(17. st. - 2. pol. 18. st)
-> predstavnici:
Ivan Gundulić
("Suze sina razmetnoga", "Osman", "Dubravka")
Ivan Bunić Vučić
(zbirka pjesama Plandovanja)
Osman
Ivan Gundulić
10. KLASICIZAM
(17. do druge polovice 18. st.)
-> predstavnici:
Molière
("Škrtac")
Jean Racine
("Fedra")
Pierre Corneille
("Cid")
->
jednostavnost, sklad i jasnoća
-> pod snažnim utjecajem
racionalizma
(racionalizam smatra razum izvorom spoznaje i temeljem logičkih vrijednosti)
-> djelo mora biti:
racionalno
(jer je razum iznad svega)
didaktičko
(jer uči da je čestitost trajna, a zlo prolazno)
moralističko
(moral, ljubav, čast)
Molière
11. PROSVJETITELJSTVO
(18. st.)
-> predstavnici:
Carlo Goldoni
("Krčmarica Mirandolina")
Voltaire
("Candide")
Jean de la Fontaine
(basne)
-> glavni je cilj prosvjetitelja jest obrazovati narod tzv.
didaktička uloga književnosti
-> pod utjecajem
racionalizma
Jean de la Fontaine
Carlo Goldoni
12. PROSVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (18. st.)
-> predstavnici:
Matija Antun Reljković
("Satir iliti divlji čovjek")
Andrija Kačić Miošić
("Razgovor ugodni naroda slovinskoga")
-> glavni je cilj prosvjetitelja jest obrazovati narod tzv.
didaktička uloga književnosti
-> nasljedovanje narodne pjesme -
epski deseterac
Andrija Kačić Miošić
13. ROMANTIZAM (1800. - 1830.)
-> predstavnici:
Johann Wolfgang Goethe
("Patnje mladog Werthera")
Friedrich Schiller
("Razbojnici")
George Gordon Byron
("Hodočašće Childea Harolda")
Edgar Allan Poe
("Crni mačak")
Mihail Jurjevič Ljermontov
("Junak našeg doba")
Alphonse de Lamartine
(poezija)
Victor Hugo
("Zvonar crkve Notre Dame u Parizu")
-> isticanje osjećaja nasuprot razumu, naglašavanje subjektivnih doživljaja mašte i originalnosti
-> obilježja i teme:
SUBJEKTIVIZAM
(iznose se osjećaji, misli,...)
IRACIONALIZAM
(svijet gledaju srcem, osjećajima,...)
MISTIČNOST
(bježe u snove pa se pojavljuju mistične pjesme, horor priče i romani)
->
roman
postaje cijenjena književna vrsta
motiv
SVJETSKE BOLI
("Weltschmertz"; osjećaj univerzalne patnje, metafizičke boli koja je bila gotovo pomodna kod većine romantičara; prividno, bez objektivnog uzora, ona je izražavala snažan osjećaj pripadnosti krugu istomišljenika – u sve ideale razočaranih romantičnih usamljenika)
Johann Wolfgang Goethe
14. HRVATSKI NARODNI I KNJIŽEVNI PREPOROD (1830. - 1860.)
-> predstavnici:
Ivan Mažuranić
("Smrt Smail-age Čengića")
Petar Preradović
("Mrtva ljubav", "Putnik")
Stanko Vraz
("Gazela")
Antun Mihanović
("Horvatska domovina")
Ljudevit Gaj
("Horvatov sloga i zjedinjene")
-> najvažniji ciljevi:
ujediniti sve Slavene pod ilirskim imenom; stvaranje jedinstvena književnoga jezika i pravopisa
-> kulturno, prosvjetno i gospodarsko uzdizanje Hrvatske
->
stvaranje jedinstvena književnoga jezika i pravopisa
(
Ljudevit Gaj
)
-> časopisi:
Novine horvatske, Kolo i Zora dalmatinska
-> književne vrste:
lirika, ep, pustolovna proza, drama
Ivan Mažuranić
Petar Preradović
15. REALIZAM
(1830. - 1870.)
-> predstavnici:
Honoré de Balzac
("Čiča Goriot")
Gustave Flaubert
("Madame Bovary")
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
("Kabanica")
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
("Zločin i kazna")
Mark Twain
George Eliot
načela ->
NAČELO OBJEKTIVNOSTI, KRITIČNOSTI, TIPIČNOSTI
-> obilježava ga težnja za istinskim prikazivanjem zbilje
-> usmjeren prema svakodnevnoj stvarnosti
obilježja stila ->
detaljistički opis, objektivni pripovjedač, likovi socijalo i psihološki motivirani, široko zahvaćen prikaz stvarnoga života s puno pojedinosti
->
roman
je dominantna književna vrsta
-> prvenstvo imaju
francuska
i
ruska
književnost
16. NATURALIZAM (1870. - 1890.)
-> predstavnici:
Émile Zola
("Thérèse Raquin")
August Strindberg
("Gospođica Julija")
Guy de Maupassant
("Pierre et Jean")
Gerhart Hauptmann
->
pažljivo detaljan prikaz modernog društva, koji često prikazuje likove niže klase u urbanom okruženju ili panoramski pogled na dio suvremenog života
-> deterministička filozofija koja naglašava učinke nasljedstva i okoline
->
likovi djeluju iz strasti, a ne razuma i pokazuju malo uvida u svoje ponašanje
Émile Zola
17. PREDREALIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI ILI ŠENOINO DOBA
(1860. - 1880./1881.)
->
August Šenoa
; djela:
"Prijan Lovro"
"Povjestice"
"Zlatarovo zlato"
(
prvi hrvatski povijesni roman
)
"Seljačka buna"
-> razdoblje obilježeno Šenoinim književnim i društvenim djelovanjem
-> uvodi
realističku metodu stvaranja u hrvatsku književnost
(programatski članak
Naša književnost
)
-> uređuje književni časopis
Vijenac
-> društvene probleme prikazuje u
pripovijetkama i feljtonima
August Šenoa
18. REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
(1880./81. - 1892./95.)
-->
Zagorje
Ante Kovačić
("U registraturi")
Ksaver Šandor Gjalski
("Pod starim krovovima")
-->
Slavonija
Josip Kozarac
("Tena", "Mrtvi kapitali")
-->
Primorje
Vjenceslav Novak
("Posljednji Stipančići")
Silvije Strahimir Kranjčević
(poezija)
-->
Istra
Eugen Kumičič
("Urota zrinsko-frankopanska")
->
REGIONALIZAM
- pisci pišu o regiji iz koje potječu kritički prikazujući hrvatsku stvarnost i tada aktualnu društvenu stvarnost
-> prevladava
socijalna tematika
(odnos sela i grada, propadanje plemstva, sukob političkih stranaka i dr.)
->
tipičan lik u tipičnim okolnostima
(školovanje seljačkih sinova u gradskoj sredini)
-> likovi su psihološki i socijalno motivirani,
govore jezikom svoje sredine
Silvije Strahimir Kranjčević
19. MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA
( 1857. - kraj 19. st )
-> predstavnici:
Charles Baudelaire
("Cvjetovi zla")
Arthur Rimbaud
(poezija)
Paul Verlaine
(poezija)
Henrik Ibsen
("Nora")
Anton Pavlovič Čehov
("Tri sestre")
Edgar Allan Poe
("Crni mačak", "Gavran")
Oscar Wilde
("Slika Doriana Greya")
Guy de Maupassant
("Na vodi")
-> osnovna značajka -
zadaća i svrha umjetničkog stvaranja je LJEPOTA
->
LARPURLARTIZAM
(franc. lˈ art pour lˈ art – umjetnost za umjetnost)
-> stilski pluralizam:
parnasovci, simbolizam
(posebna faza simbolizma ->
dekadencija
)
, impresionizam, bečka moderna (secesija)
-> modernizam se najprije javlja u
lirici
, a zatim u
drami i prozi
-> ljepota i sklad kao svrha umjetničkoga stvaranja –
esteticizam i kult forme
Charles Baudelaire
20. MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
( 1892./95. - 1914./16.)
-> predstavnici:
Janko Leskovar
("Misao na vječnost")
Antun Gustav Matoš
("Cvijet s raskršća", "Utjeha kose", "Srodnost", "1909.")
Milutin Cihlar Nehajev
("Bijeg")
Vladimir Vidrić
("Pejzaž I. i II.")
Dinko Šimunović
("Muljika: Duga", "Alkar")
Ivan Kozarac
("Đuka Begović")
Vladimir Nazor
Janko Polić Kamov
-> prekid sa svime tradicionalnim u našoj literaturi, naglašen
individualizam
-> govorimo o stilskom pluralizmu
-> zalažu se za
AUTONOMNOST KNJIŽEVNIH DJELA
-->
ne smije služiti nacionalnim ili socijalnim interesima => bitna je ESTETSKA FUNKCIJA
-> okreću se od društvenih problema -> unutarnji svijet likova (
psihologija lika
)
-> fabula je u drugom planu => kako bi se istaknula
psihološka analiza
Antun Gustav Matoš
Vladimir Nazor
-> najznačajniji časopisi =>
MLADOST, HRVATSKA MISAO, NADA, VIJENAC, ŽIVOT, HRVATSKI SALON, SAVREMENIK
-> omiljene književne vrste =>
pjesme, crtice, kraće novele, kritike, feljtoni
21. AVANGARDA
(1910. - 1930.)
-> predstavnici:
Franz Kafka
("Preobrazba")
Marcel Proust
("Combray")
Filippo Tommaso Marinetti
("Bitka - teret + miris")
Georg Trakl
("Grodek")
Sergej Aleksandrovič Jasenjin
("Doviđenja, dragi, doviđenja", "Pismo majci")
Federico García Lorca
("Oproštaj", "Konjikova pjesma")
James Joyce
("Uliks")
-> fran.
avant-garde
- prethodnica
-> pravci:
futurizam ("futur" - budući)
=> zastupaju umjetnost koja prati napredak industrijske civilizacije
ekspresionizam ("expressio" - izraz)
=> umjetnost nije imitacija prirode i društva nego ekspresija/izraz unutarnjeg, subjektivnog doživljaja svijeta
dadaizam
=> rušenjem zakona logike i naglašavanjem kaosa nastoji se prikazati besmislenost rata; eksperimentiranje jezikom, provociranje publike, isticanje neozbiljnosti,...
->
MANIFEST
(proglas kulturnoga, političkoga ili nekog drugog pokreta namijenjen javnosti koji ima svojstva dugoročnog programa)
->
ESTETIKA RUŽNOĆE
(odbojne teme i motivi prikazuju se na lijep način, što u čitatelju budi istodobno nelagodu i privlačenje; postupa kada se ružna tema npr. smrt, ratna stradanja, bolest, uokviri u lijepu formu npr. sonet)
nadrealizam
=> želi se otkriti unutarnja stvarnost putem diktata misli bez razumske kontrole; oslanja se na rezultate psihoanalize i učenje
Sigmunda Freuda
; snovi, podsvijest, halucinacije
imaginizam ("imago" - slika)
=> slikovitost pjesničkog izraza, naglašene boje i ritam pjesme
->
André Breton
- napisao prvi manifest nadrealizma 1924.
André Breton
Sigmund Freud
Franz Kafka
-> uglavnom razvijena na prostoru Dubrovačke Republike i dalmatinskim gradovima i otocima
-> pod utjecajem
usmene književnosti
-> najčešće su vrste
poezija, komedija i pastirska igra
, ali se razvijaju i druge književne vrste
-> piše se na
narodnom jeziku
-> nasljeđuju se stil i tematika europskog baroka
-> omiljene književne vrste:
poezija, ep, poema, dramske vrste
IZVORI
:
Periodizacija svjetske i hrvatske književnosti
(
https://view.genial.ly/5ea2ed87d407580db9f8dcb4/horizontal-infographic-timeline-periodizacija-svjetske-i-hrvatske-knjizevnosti?fbclid=IwAR0AiUiOiZY6x5m1eTVbMLZjKeS7ASLWCeaMi9A55c0j5s-vzI7IYEOlAF0
)
Hrvatska enciklopedija
(
https://www.enciklopedija.hr/
)
Wikipedija
(
https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica
)
Putokazi 3 i 4
(Tanja Marčan, Linda Grubišić Belina)
