Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
TURSKA OSVAJANJA I OSLOBOĐENJE HRVATSKIH PODRUČJA OD OSMANSKE VLASTI -…
TURSKA OSVAJANJA I OSLOBOĐENJE HRVATSKIH PODRUČJA OD OSMANSKE VLASTI
POČETCI OSVAJANJA
U drugoj polovici 15. st Osmanlije iz okupirane Bosne kreću u napad na Hrvatsku
Vode ih pretežito domaći, islamizirani begovi. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska.
Godine 1465. osvajaju Blagaj na Sani, koji je nekoć
bio grad hrvatskih velikaša Babonića te sjedište hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Godine 1471. zauzeli su Počitelj na Neretvi.
Godine 1482. pada i Herceg-Novi, posljednji slobodni dio Hercegovine.
BITKA KOD SIGETA
Pečuški sandžabeg Hamza - beg je kod Osijeka po naredbi Sulejmana dao privezati 118 lađa, te na taj način prešao Dravu.
Nakon prelaska Drave Sulejman je naredio da se osvoji Siget j vrati komora.
Opsada je trajala 5 tjedana, tijekom koje je Zrinski odbio ponudu Mehmeda Sokolovića u kojoj bi dobio cijelu Hrvatsku ako mu preda Siget.
Tijekom opsade Sulejman je poginuo, no Sokolović je zatajio njegovu smrt keko se vojska ne bi demoralizirala.
Kada su Osmanlije vatrenim strijelama i užarenim loptama zapalili grad, Zrinski i preživjeli branitelji provalili su iz grada i poginuli u izravnoj borbi s nadmoćnim neprijateljem.
TURSKA OSVAJANJA
Nakon pada Klisa uskoci se povlače u Senj.
Glavne obrambene utvrde tada su bile Senj i Bihać.
Područje Hrvatske smanjivalo se i uskoro svelo na "ostatke ostataka nekada slavnog hrvatskog kraljevstva"
BITKA KOD KISEGA
Godine 1532. u bitki kod Kisega, istaknuo se zapovijednik obrane Nikola Jurišić.
Nakon bitke objavio je studiju o načinima obrane utvrda od osmanlija.
Poslije je bio u diplomatskoj misiji u Carigradu i često komunicirao sa Sulejmanom.
OSLOBAĐANJE OSJEKA I HRVATSKOG PODUNAVLJA
Za oslobođenje Osijeka i hrvatskog Podunavlja bio je zadužen Ivan Katzianer.
Gladna vojska je kod Gorjana pronašla vinske podrume, ulogorila se i namrtvo napila.
Njegova obrana nije rezultirala uspjehom. Stalne kiše, loša opskrba hranom i različite bolesti onemogućile su gotovo 8000 vojnika.
Svađe među činovnicima navjestile su slom akcije.
Iznenadni napad Osmanlija razbio je Katzianerove postrojbe, a sam Katzianer se spasio bijegom.
OSLOBOĐENJE
Potkraj 16. st bosanski je paša Hasan Predojević naumio prodrijeti do Zagreba kako bi osvojio ostatke Hrvatske.
Nakon što je osvojio Bihać, Hasan Predojević krenuo je u osvajanje Siska, što bi bi mu bila posljednja prepreka u ostvarenju njegova plana, osvajanja Zagreba.
U bitki kod Siska 22. lipnja 1593. osmanska vojska je poražena, a poginuo je i Predojević.
Pobjeda kod Siska 1593. bila je prekretnica u u ratovima s Osmanlijama i početak oslobođenja hrvatskih zemalja od osmanske vlasti.
Nakon Bitke kod Siska počine Dugi rat (1593. - 1606.) koji je obilježen mnoštvom pljačkašlih pohoda i upada na protivniča područja.
Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine okončan je Veliki bečki rat.
U tome ga je spriječio Toma Bakač Erdödy.