Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Gradivo osmog razreda - Coggle Diagram
Gradivo osmog razreda
RAZNOLIKOST ŽIVIH BIĆA
Klasifikacija- razvrstavanje uz pomoć dihotomskih ključeva organizama u skupine
Sistematika živih bića- znanost koja se bavi razvrstavanjem svih poznatih živih bića
Domene- arheje, bakterije (heterotrofni i autotrofni), eukarioti
Domena eukariota:
protisti (heterotrofni i autotrofni)
biljke
gljive
životinje
lišajevi (pioniri vegetacije, bioindikatori)
Beskralježnjaci:
plošnjaci
oblići
kolutićavci
člankonošci
spužve
žarnjaci
bodljikaši
Kralježnjaci:
sisavci
ptice
ribe
vodozemci
gmazovi
Biljke:
mahovine
papratnjače
sjemenjače
KOORDINACIJA
Kako reagiramo na različite podražaje iz okoliša i zašto je to važno
Živčane stanice: podražljive i provodljive
Dijelovi:
tijela s jezgrom
kratki ogranci
dugi ogranci
završne nožice
Sinapsa- područje između završnih nožica jedne živ. stanice i kratkih ogranaka druge živ. stanice gdje se prenose kemijske tvari koje stvaraju podražaj
Električni potencijal
Građa živčanog sustava
gangliji (snopovi živčanih vlakana)
veliki mozak
mali mozak
moždano deblo
živci
kralježnična moždina (refleksi)
Osjetila koja nam pomažu u snalaženju u svijetu
Njuh, sluh, vid, dodir, okus, bol, toplo i hladno
Oko
Glavni dijelovi:
bjeloočnica
rožnica
šarenica
zjenica
leća
žilnica
mrežnica
staklovina
vidni živac
Pomoćni dijelovi
obrva
trepavice
gornji i donji kapak
Poremećaju vida
dalekovidnost
kratkovidnost
sljepoća
konjunktivitis
Uho
Vanjsko uho
uška
zvukovod
Srednje uho
bubnjić
slupne koščice
cijevčica koja spaja srednje uho sa ždrijelom
Unutarnje uho
pužnica
osjetilni organ za ravnotežu
vodica
Poremećaji
slabočujnost
gluhoća
Okus
Pet okusa: slatko, slano, gorko, kiselo i umami
Jezik- dio i probavnog sustava, na njemu se nalaze mnoštvo osjetilnih stanica za okus
Njuh
Nos- dio dišnog sustava, u njemu se nalaze osjetile stanice za njuh
Dodir
Koža- bol, toplo, hladno, dodir
Kakav je živčani sustav i kakva su osjetila u ostalih živih bića
Jednostanični organizmi
Nemaju živčani sustav
Jednostavni mnogostanični organizmi- mreža živčanih stanica i njihovih vlakana
Mekušci, člankonošci, kolutićavci- živčane vrpce i gangliji
Glavonošci- mozak, vrlo razvijen živčani sustav
Beskralježnjaci
Oči
oči na glavi ili ticalima, složene i jednostavne oči
Dodir
većina cijelim tijelom, neki ticalima, dlačicama itd.
Miris, okus, bol
Kralježnjaci- mozak, lađna moždina i
živci, središnji i perifrni
Miris, okus, bol, toplo, hladno, dodir, njuh, vid (kod nekih su neke razvijenije)
↓
Npr. Rašljasti jezik (gmazovi), eholokacija (šišmiš, kitovi, dupini), bočna pruga (ribe), osjet vibracija (zmije i gušteri)
Biljke- regiraju na podražaje, svjetlost, gravitaciju, dodir
Gljive- hife rastu orema hranjivim tvarima
Kako očuvati funkciju živčanog sustava
Potres mozga- privremen, simptomi prolaze ako nema trajnog oštećenja
Bolesti
Nezarazne
moždani udar
epilepsija
potres mozga
Uzrok stres
PTSP
shizofrenija
Zarazne
bjesnoća
dječja paraliza
meningitis
Ovisnost
Narkomanija, alkoholizam, pušenje
Hormoni mijenjaju i naše ponašanje
i doživljaj svijeta
Žlijedne s unutarnjim izlučivanjem (endokrine)
Žlijezde s vanjskim izlulivanjem (egzokrine)
Endokrine
Hipofiza
Epifiza
Štitnjača
Nadbubrežne žlijezde
Gušterača (bolest dijabetes)
Spolne žlijezde
Egzokrine
Lojnice
Znojnice
Slinovnice
Jetra
RAST, RAZVOJ I RAZMNOŽAVANJE
Živa bića rastu, razvijaju se i razmnožavaju
Mitoza- proces u kojem se tjelesne stanice dijele i omogućuju rast mnogostaničnih organizama, omogućuju regeneraciju i obnovu
DNA- deoksibironukleinska kiselina
geni
nlazi se u jezgri
kromosomi
RNA- ribonukleinska kiselina, prenositelj informacija od molekule DNA do citoplazme
Genom čovjeka: 23 kromosoma (22 nespolna i 1 spolni)
Kakav je naš životni ciklus
Pubertet- razdoblje života u kojem osoba sazrijeva tjelesno, spolno i psihičko
Muški spolni organi
spolni ud (penis)
mošnja
sjemenici
dosjemenici
sjemenivodi
sjemeni mjehurići
prostata
mokraćno-spolna cijev
Ženski spolni organi
stidnica (klitoris, velike i male usne)
rodnica (djevičnjak ili himen)
maternica
jajnici (jajne stanice)
jajovodi (oplodnja)
Mejoza- dioba spolnih stanica (redukcijska dioba)
Menstrualni ciklus
Ovulacija (sazrijevanje i izbacivanje jajne stanice iz jajnika, događa se 14 dana prije menstruacije)
Menstruacija (3-7 dana)
U doba ovulacije moguća je oplodnja
Plodni dani- nekoliko dan prije
ovulacije i dan nakon nje
Životna razdoblja čovjeka
dojenačka dob
djetinstvo
pubertet
mladenaštvo
zrela dob (u ovom razdoblju se zbiva klimakterij i menopauza)
starost
smrt
Kako nastaju naši potomci
U svakoj je čovjekovoj stanici 46 kromosoma, odnosno 23 para (22 tjelesnih, 1 spolni)
Kromosomi kod muškarca- XY
Kromosomi kod žene- XX
Geni
Dominantni
smeđe oči
slobodna ušna resica
normalna pigmentacija kože
ravan palac
tamna kosa
mogućnostpoprečnog savijanja jezika
Recesivni
plave oči
srasla ušna resica
albinizam
autostopistički palac
svijetla kosa
nemogućniat poprečno savijanja jezika
Mutacija- promjene na genima, nenasljedne i nasljedne
Ovulacija→oplodnja→zigota→dioba zigote→zametak→ugnježđivanje zametka→plod
Blizanci
jednojajčani (nalikuju jednan na drugoga)
dvojajčani (ne nalikuju)
Trudnoća (40 tjedana ili 280 dana)
posteljica
vodenjak i plodna voda
pupčana vrpca
Trudovi→ porođaj
Može se spriječiti:
spolna apstinencija
kontracepcijskim metodama (prezervativ i femidom, hormonske tablete)
prirodna metoda (pregled sluzi vrata maternice, mjerenje jutarnje temperature
Bolesti spolnog sustava
kandida
klamidija
Humani papiloma virus (HPV)
rak vrata maternice, jajnika, ciste na jajniku
Virus humane imonudeficijencije
rak dojke
rak sjemenika i prostate
Razmnožavanje drugih živih bića
Kralježnjaci
Gmazovi- unutarnja oplodnja, ležu jaja, neke vrste šite mlad a neke ne
Ptice- unutarnja oplodnja, ležu jaja, gnijezda, udvaranje
Ribe i vodozemci- vanjska oplodnja, mriješćenje, velik broj jajašaca
Sisavci- unutarnja oplodnja, mladi sipu majčino mlijeko, roditelji se brinu za mlade
Beskralježnjaci
Spolno: gujavice, spužve i žarnjaci, školjkaši, piževi
Nespolno: spužve, žarnjaci
Dvospolci: gujavice, metilj, trakavica, spužve, puževi (većina)
Unutarnja oplodnja: kukci i pauci, oblići, drugi beskralježnjavi koji žive na kopnu
Vanjsla oplodnja: rakovi, bodljikaši, školjkaši
Samoooplodnja: metilj, trakavica
Razdvojeni- pauci, kukci, spužve, školjkaši, rakovi
Biljke
Kritosjemenjače
Oprašivanje→oplodnja→raspostranjivanje→klijanje
Cvijetovi- jadnospolni i dvospolni
Spolni organi: cvijet, plod
Nespolni organi: list, korijen, stabljika
Oprašivanje: samooprašivanje, čovjek, kukci, voda, ptice, vjetar
Vegetativno: preko korijena, stabljike ili listova
Plod: suhi ili mesnati
Građen od: usplođe i sjemenki
Golosjemenjače
Spolno razmnožavanje
Češeri i rese
Muški: češeri ili rese
Ženski: češeri
Gljive- pupanje i spore
Spore- mahovine, gljive, paparatnjače
Alge- jednostanične (dvojna dioba stanica), mnogostanične (vegetativno)
REGULACIJA STALNOG SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA
Održavanje ravnotežnih uvjeta u organizmu
Homeostaza- održavanje stalnih uvjeta u organizmu (krvni tlak, temperatura, opskrba kisikom itd.)
Dijelovi mokraćnog sustava:
-mokraćni mjehur
-mokraćovodi
-mokraćna cijev ili
mokraćno-spolna cijev
-bubrezi (filtriraju krv)
Reguliraju li živa bića sastav tjelesnih tekućina na jednak način
Kralježnjaci
Sisavci- urea
Ribe
Morske- piju vodu, osmozom ju gube, malo mokraće
Slatkovodne- voda ulazi osmozom, puno mokraće, ne piju vodu
Ptice (kruti oblik), vodozemci i gmazovi- nečisnice
Beskralježnjaci
Spužve i žarnjaci- difuzija preko površine tijela
Bakterije i arheje- difuzije i osmoza
Protisti- kontraktilne vakuole
Kukci- sustav cijevčica
Biljke- transpiracija
Kako očuvati funkciju mokraćnog sustava
Bolesti mokraćnog sustava
Upala mjehura, bubrega, mokraćovoda, mokraćne cijevi
Bubrežni kamenci
Hemodijaliza- izvantjelesno pročišćavanje krvi (umjetni bubreg)
Transplantacija- presađivanje bubrega davatelja u tijelo primatelja, gdje se osobe genski podudaraju
Treba izbjegavati jako začinjenu hranu, piti puno vode, izbjegavati alkoholna pića i narkotine
RAZVOJ ŽIVOG SVIJETA
Nastanak života
Veliki prasak→kemijska evolucija→biološka evolucija
Stvaranje anorganskih i organskih spojeva→prve stanice→autotrofni organizmi (cijanobakterije)→kisik→ozonski sloj→prelazak na kopno
Raznolikost i opstanak živih bića
Prirodni odabir- bolje će prilagođene brste preživjeti, a slabije prilagođene će postupno nestajati iz populacije
Izumiranje- ostavlja mjesto za razvoj neke druge vrste (nor. izumiranje dinosaura ostavilo mjesto za razvoj sisavaca)
Mutacije- važne jer njima nastaju nova stvojstva i varijante, bioraznolikost
Važnost fosila- usporedba građe organizama, usporedba razvoja, zajednička osnova nasljeđivanja immetabolički procesi
Fosili- ostaci izumrlih organizamaiz Zemljine geološke prošlosti
Evolucija ljudske vrste
Neandertalci- izumrla vrsta ljudi
nalazišta: špilja Vindija pokraj Varaždina, Hušnjakovo kod Krapine
Razvoj dvonožnog kretanja, uspravan hod, odvajanje palca, povećanje volumena lubanje i mozga, sposobnost govora
MEĐUODNOSI U PRIRODI
Među ovisnosti u prirodu
Autotrofni organizmi- proizvođači
Hetrotrofni organizmi- potrošači
Saprotrofi- razlagači
Energija protječe kroz žive sustave
Tvari kruže
Hranidbeni lanac- prikaz iodnosa između proizvođača, potrošača i razlagača
Hranidbena mreža- više hranidbenih lanaca
Razgradnja hrane
aerobno (uz prisustvo kisika)
anaeobno (bez prisustva kisika)
Odnosi između jedinki istih vrsta
suradnički
natjecateljski
Između različitih vrsta
predatorstvo
natjecateljski
Prilagodbe (primjeri)
stvaranue otrova
zaštitna obojenost
neugodan miris
spore
bodlje
dlačice
ljetni i zimski san
Čopori (divlji psi, vukovi, hijene i dr.)
Jato (ptice)
Plove (ribe)
Krda (konji, zebre, antilope i dr.)
Rojevi (kukci)
Simbioza- suživot dvaju organizama (npr. vlasilja i riba klaun, krpelj i životinja, bršljan i drvo)
Instinktivna ponašanja (npr. briga za potomstvo, pronalaženje hrane)
Izumiranje vrsta i utjecaj čovjeka
Izumiranje dinosaura- omogućilo razvoj sisavaca
Pad meteorita i promjena klime→nedostatak hrane
Izumiranje papratnjača- nastanak naslaga kamenog ugljena
Utjecaj čovjeka
Loš utjecaj:
krčenje šuma
isušivanje močvara
krivolov
uvođenje stranih invazivnih vrsta (nisu sve loše)
zadađenje okoliša
Dobar utjecaj
odabiranje i križanje → nastale pasmine i sorte→čovjek si je stvorio što mu je potrebno
Opstanak čovjeka
Koliko čovjek poremeti prirodnu ravnotežu, toliko će i sam sebi nanjeti štetu
Naš oostanak ovisi o tome kako se odnosimo prema Zemlji
Održivi razvoj- razumno korištenje prirodnih resursa kako bi održali opstanak i ne bi remetili prirodnu ravnotežu