Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
GLAGOLSKA VREMENA - Coggle Diagram
GLAGOLSKA VREMENA
PREZENT (SADAŠNJE GLAGOLSKO VRIJEME)
Prezent se tvori tako da se na prezentsku osnovu glagola dodaju nastavci: -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju; -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e; -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u; -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju.
Prezentska se osnova najčešće dobiva tako da se glagolu odbace infinitivni završetci -uti, -jeti, -iti, -ati. Glagoli na -ći (doći – dođem) i -sti (nabosti – nabodem) imaju posebne prezentske osnove.
U nekim je dijalektima hrvatskoga jezika nastavak za prvo lice prezenta -an, -in, -en ili -jen. U standardnome jeziku nastavak je za prvo lice prezenta jednine -am, -im, -em ili -jem.
Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji.
Pomoćni su glagoli biti i htjeti. Ti glagoli imaju naglašen (jesam, hoću) i nenaglašen (sam, ću) oblik. Prezent tih glagola upotrebljava se u složenim glagolskim vremenima.
FUTUR DRUGI (BUDUĆE GLAGOLSKO VRIJEME)
Nije dobro u rečenici dvaput upotrijebiti futur I. ako jedna radnja prethodi drugoj i preduvjet je za ostvarivanje druge radnje.
Futur II. upotrebljava se za označavanje predbuduće radnje koja se mora dogoditi da bi se mogla ostvariti druga radnja koja se označuje futurom I.
Futur II. predbuduće je glagolsko vrijeme, koje se tvori od svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi budem, budeš, bude, budemo, budete, budu, i glagolskoga pridjeva radnoga.
FUTUR PRVI (BUDUĆE GLAGOLSKO VRIJEME)
Futur I. tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti, koji glasi ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, i infinitiva glagola koji se spreže.
Kad je u rečenici infinitiv ispred oblika nenaglašenih glagola htjeti, ne izgovara se i ne piše završno infinitivno i: pjevat ću, radit ću. To vrijedi samo za glagole čiji infinitiv završava na -ti, a ne vrijedi za glagole čiji infinitiv završava na -ći. Kad infinitiv dolazi iza nenaglašenih oblika glagola htjeti, završno i ostaje.
PERFEKT (PROŠLO GLAGOLSKO VRIJEME)
Perfekt je opće prošlo glagolsko vrijeme. Tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi sam, si, je, smo, ste, su, i glagolskoga pridjeva radnoga.
Perfekt u kojemu je ispuštena zanaglasnica je naziva se krnjim perfektom. Krnji perfekt čest je u naslovima, npr. Učenici posjetili zoološki vrt.
Perfekt se tvori i od svršenih i od nesvršenih glagola.
KONDICIONAL PRVI I DRUGI
Kondicional I.
pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.
Kondicional II.
pogodbeni je način koji se tvori od kondicionala prvoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. Njime se u rečenici izriče pogodba koja je uvjet ostvarivanju pogodbe izrečene kondicionalom I.
PLUSKVAMPERFEKT
Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. Pluskvamperfektom se izriče radnja koja se dogodila prije koje druge radnje u prošlosti: Bila sam / Bijah / Bjeh upravo završila pisanje zadaće kad su došla dva dječaka.
AORIST
Aorist se najčešće tvori od svršenih glagola, pa se obično i određuje kao prošlo svršeno glagolsko vrijeme. Aorist se tvori tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi glagola dodaju nastavci: -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše; -eh, -e, -e, -esmo, -este, -eše; -h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še.