Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
SINTETIČKE I ORGANSKE BOJE - Coggle Diagram
SINTETIČKE I ORGANSKE BOJE
Organske boje
Organske boje dobivaju se izdvajanjem biljnih ili životinjskih sastojaka. (npr. iz korijenja, lišća...)
Tvari koje uključuju klorofil, karotenoide, flavonoide. Imaju različitu postojanost boje, intenzitet bojenja i hipoalergensku sigurnost.
obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima.
U bojenju tekstila organske boje danas imaju ograničenu važnost.
Više se upotrebljavaju za bojenje živežnih namirnica, kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda.
Prve su otkrivene
Koriste se u maloj količini
Skuplje su i imaju manju učinkovitost
Od nekih bezbojnih organskih bojila (indigo, antikni purpur) se dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.
Razlike su u kemijskoj formuli, intenzitetu bojenja i opsegu.
Sintetičke boje
Imaju visok stupanj bojenja, termičku stabilnost, otpornost na svjetlost.
Sintetičke boje su jeftinije i imaju veću učinkovitost.
Koriste se više od organskih boja, pa zato imaju veći položaj u proizvodnji.
Pojavljuju se nakon sinteze mauveina iz anilina (W. H. Perkin, 1856.).
Tržišna primjena temeljila se na:
Proizvodnji velikih količina anilina iz katrana kamenog ugljena
Nakon otkrića diazotacije i alizarinske sinteze (druga polovica 19. st.)
Industrijska sinteza indiga, kongo-crvenila, indantrena i mnogih drugih bojila.
. Disperzijska bojila uvedena su 1923., a reakcijska 1956.
Sintetičke tvari temelje se na kemijskoj interakciji različitih komponenti.
Ne nalaze se u prirodi
Ne nalaze se u supstancama životinjskog i biljnog podrijetla
