Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Ideologije u suvremenom društvu, image, image, image, image, image, image,…
Ideologije u suvremenom društvu
KONZERVATIVIZAM
zasnovan na antropološkom pesimizmu,tradicionalizmu, vjerovanju u organski razvoj društva
nepovjerenje u društveni progres
religija
izvor cjeloukupnog društvenog morala
povezanost države i crkve
brak je "sveta tajna"
patrijarhalne obitelji
društvo je božjim proviđenjem podijeljeno na vladajuće i one kojima se vlada
pokoravanje autoritetima koji čuvaju pojedinca od nesavršenosti ljudske prirode
prihvaćanje umjerenih promjena u obliku reformi i odbacivanje revolucije
hijerarhijska organizacija društva, očuvanje društvene hijerarhije
očuvanje privilegija vladajućih staleža i društvenog poretka
Joseph de Maistre
francuski filozof, diplomat i književnik
"Rat je božanski, pošto je zakonit u svijetu."
zastupao načelo autoriteta
kraljevstvo je najbolji oblik vladavine jer odražava Božju vlast nad svijetom
nad kraljevima treba vladati papa
prosvjetiteljstvo smatra ustankom protiv Boga, a Francusku revoluciju Sotoninim djelom
tipovi konzervativizma
tradicionalistički konzervativizam
važnost običaja, pravila, konvencija, tradicije
vodstvo, autoritet i hijerarhija su prirodne pojave
norme određuju prava i obveze pojedinca
romantički konzervativizam
temelji se na žalu i nostalgiji za prošlim vremenima
idealiziranje seoskog života i utopijske vizije društva
osuđivanje industrijskog napretka zbog dehumanizacije i komercijaliizacije društva
jednostavan način života, prožet vjerom i zajedničkim osjećajima
neokonzervativizam
javlja se krajem 20.st.
"Nova desnica"
slobodno tržište, nacionalizam, domoljublje, nacionalna kultura, čistoća rase, obiteljska stega, patrijarhalni autoritet, vjerska poduka
NACIONALIZAM
pojedinci se identificiraju sa svojom nacijom, žele stvoriti svoju neovisnu nacionalnu državu, drže do svog nacionalnog identiteta i ponosa
zalaže da nacionalna samosvijest i etnički ili jezični identitet dobiju svoj politički izraz
nacija mora imati vlastitu, suverenu državu
nije zasnovan na filozofskim i znanstvenim spoznajama u toj mjeri kao ostale ideologije
tipovi nacionalizma
liberalni nacionalizam
prihvaća većinu liberalnih vrijednosti
svaka država mora imati ustav, poštivati prava i slobode pojedinca i izgrađivati demokratski poredak
Giuseppe Mazzini
talijanski revolucionar i političar
začetnik liberalnog nacionalizma
nacija ima pravo na samoodređenje i suverenu državu ukoliko je dovoljno velika
Europu zamišlja sa najviše 11 nacija
tradicionalistički konzervativni nacionalizam
sadrži elemente kulturnog nacionalizma
nacija je povijesni kontinuitet i
jedinstvena sudbina tradicionalne organske zajednice
Edmund Burke
irsko britanski politički teoretičar i filozof
nacija nije skup jednakopravnih građana nego hijerarhijski uređena zajednica
zasnovana na zajedničkoj kulturi, ima svoje mitove,
običaje, povijest i zakone, narodnu umjetnost, jezik i folklor
osnivač modernog konzevatizma
Integralni nacionalizam
agresivna, ksenofobična i iracionalna koncepcija nacionalizma
imperijalistički, neliberalno, iracionalno i militaristički usmjeren
pretpostavlja hijerarhiju među nacijama, podjelu na superiorne i inferiorne nacije
talijanski fašizam
nastao u 20.st
stroga društvena hijerarhija, poslušnost autoritetu vođe koji je oličenje nacionalnog ili rasnog kolektivnog duha
reakcionarna ideologija koju odlikuju krajnji nacionalizam i rasizam, te odanost poretku i vođi
socijalni darvinizam
samo jaki i rasno nadmoćni trebaju opstati u društvu
zbog toga su u fašističkim sustavima
sistematski ubijane fizički ili mentalno oštećene osobe
protiv liberala, komunista, Židova, crnaca, masona, feministkinja, invalida, homoseksualca
Benitto Mussolini
talijanski političar, fašistički vođa i diktator
„rat muškarcu je ono što je materinstvo ženi“
dijeli vrijednosti sa konzervativizmom i nacionalizmom
njemački nacionalsocijalizam
Adolf Hitler
njemački političar, vođa Nacističke stranke i diktator
„rat je nepromjenjivi zakon čitavog života“
SOCIJALIZAM
Robert Owen
britanski društveni reformator,
industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma
borac protiv izrabljivanja radnika koje se javilo uslijed
industrijske revolucije i uvođenja kapitalističkog načina proizvodnje
pionir ulaganja u ljudski kapital u Velikoj Britaniji
Claude Henri Saint- Simone
francuski socijalist
jedan od trojice “velikih utopista”
kritika kapitalističkog načina proizvodnje
zastupali interese radništva
svojim učenjima utjecalili na oblikovanje teorije Karla Marxa u Francuskoj 1830-ih
isticanje vrijednost kolektiva i jednakosti
pojedinac je u znatno većoj mjeri altruističan nego u liberalizmu
zajedničko i solidarno djelovanje pojedinaca ostvarujući zajedničke interese
solidarnost ima veću vrijednost od konkurencije koju naglašavaju i konzervativci i liberali
ograničavanje privatnog vlasništva jer ono nužno proizvodi velike društvene nejednakosti
Karl Marx
krajem 19.st. socijalizam se smatra ideologijom koja će ostvariti interese radničke klase
ideolog komunističkoga i socijalističkoga pokreta
socijalistička ideologija je pod utjecajem marksističkih ideja sve do Drugog svjetskog rata
razlike unutar socijalističke ideologije ogledaju se u odnosu na poželjnu ulogu države
komunizam
jaka država koja će vremenom slabiti
socijaldemokratizam
jaka država koja će poštivati prava pojedinaca i društvenih grupa trudeći se pomoći onima kojima je
pomoć potrebna
anarhizam
uništenje države kako bi se pojedinci mogli slobodno organizirati u samoupravne federalne općine
tipovi socijalizma
reformski socijalizam
smatra da se kapitalizam može popraviti i prihvaća demokratska pravila
odbacuje revoluciju, zalaže se za demokratizaciju društva i reforme zakona
uloga države je postizanje bolje efikasnosti, jednakosti, socijalne pravde i ljudskih prava
Smanjenje društvenih nejednakosti progresivnim oporezivanjem, socijalnim povlasticama i zajamčenim minimalnim dohodcima
utopijski socijalizam
Fourier, Saint-Simon, Owen
radikalne promjene u ekonomiji i odnosima vlasništva
utopijske zajednice, buduće društvo koje bi odgovaralo ljudskoj prirodi
revolucionarni socijalizam
oslanja se na marksizam
dvije suprostavljene klase: kapitalisti i radnici
sukob među klasama okončat će se revolucijom i rušenjem kapitalizma te stvaranjem besklasnog društva
LIBERALIZAM
ostvarenje što veće slobode pojedinca u društvu
preduvjet takve slobode je sloboda drugih pojedinaca
pojedincu je dozvoljeno sve što ne šteti drugima
pojedinac je po prirodi dobar, te se i pojedinac i
društvo mogu beskrajno usavršavati
država treba biti u službi pojedinca, a ne pojedinac u službi države
vlast ograničena ustavom koji štiti prava čovjeka i građanina
podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu, sudbenu
uloga države je osiguravanje zaštite privatnog
vlasništva, slobode i individualnih prava pojedinaca
individualizam
ljudsko biće je vrijednije od bilo koje društvene grupe
vrijednost ljudske racionalnosti
razumnim ponašanjem se mogu savladati prepreke na putu ka društvenom napretku
obrazovanje je oruđe razuma
pojedinac se uči trpeljivosti jer ona omogućuje njegovanje moralne, kulturne i političke raznovrsnosti
nitko nema pravo nametanja svog mišljenja
pojedinac može biti u pravu iako je u manjini
u 19.st. protiv feudalnih odnosa i apsolutne monarhije
zahtijevanje trodiobe vlasti, ustavom ograničene vlasti, slobode građana, predstavničke vlasti, poštovanje različitosti, tolerancije
John Stuart Mill
britanski filozof, ekonomist i političar
zalago se za žensko pravo glasa
tipovi liberalizma
neoliberalizam
ekonomska teorija koja se javlja krajem 20.st.
cilj: deregulacija tržišta, privatizacija nacionalnih poduzeća, smanjenje poreza, ukidanje socijalnih povlastica i socijalne moći
socijalni individualizam
dobrobit pojedinaca je povezana sa dobrobiti zajednice
društveni problemi poput siromaštva, nezaposlenosti, bolesti nisu samo individualni, nego zajednički
sloboda pojedincima omogućuje da se ostvare na različitim područjima
John Lock
engleski filozof i politički teoretičar
čovjek ima prirodna i neotuđiva prava, kao što su život, sloboda i privatno vlasništvo
