Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJ ŽIVOGA SVIJETA - Coggle Diagram
RAZVOJ ŽIVOGA SVIJETA
NASTANAK I RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI
Nastanak svemira
Znanstvenici su na temelju istraživanja utvrdili da je svemir star oko 13,8 milijuna godina
VELIKI PRASAK
Sveukupni prostor, materija i energija sačinjavale su nevjerojatno vruću, gustu lopticu koja se u djeliću sekunde raširila zapanjujućom i golemom snagom
Svemir se milijardama godina hladio i poprimao oblike današnjih zvijezdi i planeta
Svemir se od svoga nastanka pa do danas ne prestaje širiti
https://youtu.be/FJ88kC2Nx8M
Zemlja nastaje otprilike prije 4,5 milijardi godina
Užarena kugla koja se postupno hladila i oblikovala Zemljinu koru na svojoj površini
U atmosferi nije bilo kisika
Oceani i mora nastali su posljedicom vodene pare koja se hladila u atmosferi i padala opet na Zemlju
Razdoblje visoke temperature, vulkanskih erupcija, oluja i munja
Kemijska i Biološka evoulcija
Kemijska evolucija je pojava nastanka složenijih organskih spojeva od jednostavnih anorganskih tvari u Zemljinoj atmosferi
Nastankom života i prve žive stanice završila je kemijska evolucija i započela biološka evolucija
Ne zna se točno vrijeme prijelaza iz kemijske u biološku evoluciju
Prve stanice mogle su nastati upravo u oceanskim dubinama od organskih molekula u blizini vrućih izvora, pri čemu su energiju dobivale od kemijskih reakcija
Najstariji fosili primitivnih stanica datiraju od prije 3,5 do 4 milijarde godina pronađeni u stijenama Kanade i Australije
Stromatoliti su fosilni ostatci stari 2-3 milijarde godina
Cijanobakterije su autotrofni organizmi koji se pojavljuju prije 3,7 milijardi godina i u potpunosti promijenili zemljinu atmosferu
Omogućili su razvoj heterotrofnih organizama
biološkom oksidacijom mogli su koristiti energiju koju su autotrofni organizmi pohranili u obliku šećera
Pretvaraju sunčevu svjetlosnu energiju u kemijsku energiju pohranjenu u molekuli glukoze
kao nusproizvod nastajao je kisik koji se prvo otapao u moru a zatim prešao u atmosferu
U visokim slojevima atmosfere djelovanjem ultraljubičastoga zračenja na molekule kisika oblikovao se ozonski omotač
https://youtu.be/35u26nMQBqI
Raznolikost živog svijeta
Spolno razmnožavanje
Omogućilo je veću raznolikost jedinki unutar iste vrste za razliku od nespolnog razmnožavanja čije su novonastale jedinke genske kopije
Veća je i mogućnost opstanka vrste radi većeg raspona obilježja vrsti
Prilikom razmnožavanja može doći do pogreški pri kopiranju gena odnosno do mutacija koje mogu biti nasljedne i nenasljedne
Većina je štetna i rezultira smrću no neke mogu pomoći u borbi za opstanak
Tako se povećala vjerojatnost preživljavanja jedinke i prijenosa korisne informacije na daljnje potomstvo
Charles Darwin
Engleski znanstvenik i prirodoslovac
Darwin je autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodnog odabira
Svoju je teoriju postavio na temelju različite građe kljuna kod zebe koje je proučavao na otoku Galapagos
https://youtu.be/-NFfSLlCawE
Razvoj višestaničnih organizama i naseljavanje kopna
Od jednostaničnih organizama razvijaju se i višestanični organizmi
U početku ništa složeniji od kolonije istovrsnih stanica, primjerice današnje alge volvoks
Daljnjim razvojem višestaničnih organizama mogle su se razviti specijalizirane skupine stanica odnosno tkiva
Kod životinja su se postepeno razvile osjetilne stanice koje su imale sposobnost reagirati na podražaje i okoline
Osjetila građena od tih stanica omogućavala su lakše nalaženje hrane, partnera ili prepoznati opasnost kako bi se povećala mogućnost preživljavanja
Kopno zahvaljujući kisiku u atmosferi i ozonskom omotaču postaje prikladno mjesto za nastavljanje širenja života prvo autotrofnih a zatim i heterotrofnih organizama
Autotrofni organizmi kao što su biljke brzo su se razvijali i počeli razvijati posebne biljne organe (korijen, list, stabljika...)
Kopno naseljavaju i sve životinjske vrste s prilagodbama koje su tijekom evolucije postojale sve manje ovisne o vodi
Nakon vodozemaca koji djelomice žive u vodenome okolišu razvijaju se brojni člankonošci i gmazovi prilagođeni na kopno
Raznovrsnost prilagodbi na okoliš
Živa su bića tako nastanila sva moguća potencijalna staništa zahvaljujući prilagodbama koje su povećale vjerojatnost preživljavanja
izbjegavanje opasnosti, sposobnost nalaženja ili proizvodnje hrane, lakše dolaženje do hrane, učinkovitije iskorištavanje energije...
Mimikrija je sposobnost sposobnost nekih vrsta životinja i biljaka, da se izgledom prilagode okolini radi zaštite od prirodnih neprijatelja
O razvoju života na Zemlji svjedoče fosilni ostatci biljnih i životinjskih vrsta
Pokazuju nam i kako su se te vrste razvijale, izumrle ili nam ukazuje na drastične promjene životnih uvjeta
Neke se životinje nisu značajno promijenile i više od 100 milijuna godina kao npr. krokodili, kornjača i neke vrste morskih pasa
