Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
NASTANAK I RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI - Coggle Diagram
NASTANAK I RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI
Nastanak Svemira
Svemir je star oko 13,8 milijarda godina
Svemir se širi od trenutka nastanka do danas
Veliki prasak (Big Bang)
Prostor, energija i materija činila je gustu lopticu
U djeliću sekunde raširila se zapanjujućom i golemom snagom
Novonastali svemir se nakon velikog praska počeo hladiti i širiti
Njegovi mali dijelovi kasnije su postale zvijezde, planeti, kometi i planetarni sustav
Zemlja je nastala prije otprilike 4,5 milijarda godina
Užarena kugla koja se postupno hladila
U atmosferi nije bilo kisika
Vodena se para hladila u atmosferi i u obliku kiše padala na zemlju
Padanjem kiše nastali su mora i oceani
Kemijska i biološka evolucija
Kemijska evolucija
Pojava nastanka složenih organskih spojeva od jednostavnih anorganskih tvari u Zemljinoj atmosferi i oceanima
Energiju za sintezu organskih spojeva dobivali su od : ultraljubičastog zračenja, munje, vulkanska aktivnost, hidrotermalni izvori na dnu oceana
Biološka evolucija
Prije oko 3,7 milijarda godina pojavljuju se autotrofni organizmi – cijanobakterije, koji energiju dobivaju od Sunca
Ne zna se točno kako su nastale prve stanice - govori se da su nastale u oceanskim dubinama
Najstariji fosili ostaci u stijenama Kanade i Australije - stromatoli
Kao nusprizvod od cijenobakterija nastao je kisik
Ozonski omotač
Djelovanjem ultraljubičastog zračenja na molekule kisika
Štiti od prevelike količine UV zraka
Organska tvar i kisik omogućili su nastanak heterotrofnih organizama
koristili su se energijom(šećerom) od autotrofnih organizama
Što je omogućilo veliku raznolikost živoga svijeta?
Spolno razmnožavanje
Raznolikost organizama
Raznolikost unutar iste vrste - veća mogućnost za preživljavanje zbog većeg raspona obilježja jedinki
Mutacije
U većini slučaja štetni i smrtonosne
Neke su mutacije rezultirale novim obilježjima korisnima za opstanak
Povećala se vjerojatnost preživljavanja jedinki i prijenosa korisne mutacije
Prirodni odabir
Charles Darwin
Darwinove zebe
Postavio je teoriju na temelju različite građe kljuna kod zeba
Zaključio je da sve te zebe potječu od jednog pretka
S vremenom su se zebe prilagodile na okoliš u kojem žive - s oblikom kljuna radi lakšeg hranjenja
Albino lav
Nedostatka pigmenta u koži, stoga je bijele boje
Razvoj višestaničnih organizama i naseljavanje kopna
Osjetilne stanice
Lakše nalaženje hrane, partnera ili bijeg od opasnosti
Mogle su reagirati na podražaje: svjetlosne, zvučne,mehaničke, kemijske
Kopno
Zahvaljujući ozonskom omotaču okoliš je postao prikladan za život
Najprije su se razvile najjednostavnije biljke, zatim biljke s posebnim organima(korjen, stabiljka i list)
Zatim se razvijaju životinje koje su prešle s mora na kopno - vodozemci
Prvo autotrofnih organizama, a zatim i heterotrofnih organizama koji se koriste autotrofnim organizmima kao hranom
Raznovrsnost prilaodbi na okoliš
Izbjegavanje opasnosti, sposobnost nalaženja ili proizvodnje hrane - lakše dobivanje energije, te učinkovito iskorištavanje
Specifična građa
Mimikrija
Snaga, brzina i njuh
Sluh i vid
Uvjeti visoke temperature
Jedu samo određenu hranu
Fosilini ostaci
Fosil praptice - kanđe u krilima i zubima u kljunu
Povezanost ptica i gmazova
Životinje koje se nisu prilagodile pa su izumrle
Riba dvodihalica - može koristiti kisik u vodi i atmosferski kisik
Sisavac koji mlade hrani mlijekom, a liježe jaja
Ginko i rak bodljaš nisu se značajno promjenili više mislijuna godina
