Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Zemlje europskog zapada od 12. do 15. stoljeća - Coggle Diagram
Zemlje europskog zapada od 12. do 15. stoljeća
Engleska
Normanski vojvoda Vilim Osvajač zauzeo 1066. i uspostavio jaku vlast.
st. - kralj Ivan Bez Zemlje
Izgubio posjede na području Francuske
Izgubio sukob s papom
potpisao Veliku povelju sloboda - ograničena vlast kralja, zaštićeni interesi plemstva, gradovima osigurana slobodna trgovina i samouprava.
udaren temelj engleskog Parlamenta tako što vijeće od 25 velikaša koje se proširivalo, nadgledalo je kraljevo poštivanje povelje.
Francuska
od 10. st. znatno ojačana moć feudalaca
Kraljevi su uspostavljali centralnu vlast i ujedinjavali su državni teritorij.
Kraljevi su zauzvrat od gradova dobivali novac kojim bi plaćali vojsku.
Krajem 12. st. kraljevska vlast jača ali kraljevi nisu imali apsolutnu vlast. To je podupirala i katolička crkva pa je kralj Filip IV. Lijepi bio u sukobu s papom.
Filip IV. je pobijedio u sukobu s papom, a 1302. je sazvao skupštinu državnih staleža(svećenstvo, plemstvo, građanstvo). Staleži su najčešće sazivani radi novih poreza ili izvanrednih mjera.
Pirinejski poluotok
Od početka 8. st. bio je podjeljen između muslimana i kršćana.
Rekonkvista - borba za oslobođenje poluotoka od muslimana (trajala skoro 8 stoljeća).
godine osvojena Granada (zadnja muslimanska utvrda) time završava rekonkvista.
Kršćani stvarali svoje države - najjače su bile Kraljevina Aragon i Kraljevina Kastilja.
Kraljevina Španjolska nastala ujedinjenjem kršćanskih država.
Tijekom 14. i 15. st. muslimani i židovi su preobraćeni u kršćane, a oni koji nisu bili preobraćeni su otišli živjeti u druge zemlje.
Apeninski poluotok
Najpoznatije države na poluotoku su bile Mletačka Republika, Napuljsko Kraljevstvo i Papinska država.
Ostale države su priznavale vlast Svetog Rimskog Carstva.
Mletačka Republika i Genova su bili u čestim sukobima zbog prevlasti na Sredozemlju.
Firenza je bila središte bankarstva, a u 15. st. je vladala njom obitelj Mediči.
Sveto Rimsko Carstvo i Habsburgovci
U 13. st. carsko prijestolje je dugo bilo ispražnjeno.
Rudolf Habsburški je izabran za vođu 1273. i obnovio je carstvo.
U 14. stoljeću na prijestolju je dinastija Luksemburg
Karlo IV. potvrđuje pravilo Zlatnom Bunom koje govori kako cara bira 7 knezova izbornika.
U drugoj polovici 15. st. ponovno na vlast dolazi dinastija Habsburg.
Švicarska
Područje Švicarske je bilo u sastavu Svetog Rimskog Carstva.
U 13. st. su željeli osamostaliti brdske općine (kantone).
Habsburgovci su željeli kantone pod svojoj vlasti pa su se vodile dugotrajne borbe.
Na kraju je Švicarska prestala biti povezana sa Svetim Rimskim Carstvom i proglašena je njezina nezavisnost.
Stogodišnji rat
Trajao je od 1337. do 1453. godine.
Engleski kralj Eduard III. je zatražio da mu se prizna pravo na ispražnjeno francusko prijestolje.
Tada je izbio Stogodišnji rat između Engleske i Francuske.
Prekretnica je kada je Ivana Orleanska (vođa Francuske) porazila Engleze.
Ivana Orleanska
Za vrijeme rata se pojavila kuga koja je zahvatila veći dio Europe i usmrtila je 25 - 40% stanovništva.
Doktorska maska
