Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA U ODRŽIVOSTI ŽIVOTA - Coggle Diagram
REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA U ODRŽIVOSTI ŽIVOTA
ZAŠTO REGULIRAMO SASTAV TJELESNIH TEKUĆINA?
sastav tjelesnih tekućina važno je održavati stalnim
bubrezi održavaju sastav tjelesnih tekućina i izlučivanje štetnih i otpadnih produkata metabolizma
Sastav organa za izlučivanje
dva bubrega, dva mokraćovoda, mokraćni mjehur i mokraćna cijev
BUBREZI
smeđe boje, veličine stisnute šake i oblika sjemenke graha
uloga: reguliranje sastava tjelesnih tekućina i izlučivanje štetnih i otpadnih produkata metabolizma
parni organ
zaštićen je slojem masnog tkiva i zaštitnom ovojnicom bubrega
MOKRAĆOVODI
uloga: odvođenje mokraće iz bubrega do mokraćnog mjehura
MOKRAĆNI MJEHUR
u njemu se skuplja mokraća
smješten je u zdjelici
mogućnost rastezanja zbog glatkog mišićnog tkiva
mokraćni mjehur se kod žena prazni kroz mokraćnu cijev
kod muškaraca prazni kroz mokraćno- spolnu cijev (kroz nju se također provodi i sperma)
mokraćno- spolna cijev prolazi kroz spolni ud i dulja je od mokraćne cijevi kod žena
Uloga bubrega
krv ulazi u bubrežnu arteriju
u bubregu se grana do krvnih kapilara kroz čije se stijenke
krv procjeđuje- filtrira
filtrat prolazi kroz bubrežne kanaliće okružene krvnim kapilaram
preko bubrežnih kanalića dio vode i soli, glukoza i druge korisne tvari se vraćaju u krv
štetne i otpadne tvari, višak soli i vode zajedno čine mokraću
pročišćenu krv iz bubrega u krvotok vraća bubrežna vena
https://youtu.be/j9qZwRooBXc
Živi zdravo- čuvaj sastav organa za izlučivanje
unošenje dovoljno vode u tijelo
pravilna prehrana
umanjeno konzumiranje brze hrane i hrane u kojoj se nalazi veći udio soli
otečene noge mogu biti posljedica nepravilnog rada bubrega i/ili srca
Pokazatelji stanja organa za izlučivanje
Mokraća
boja i volumen mokraće je pokazatelj stanja organa za izluč.
odrasla osoba prosječno dnevno izmokri 1,5l mokraće dnevno
mokraća zdrave osobe je bista i sterilna
analiza mokraće
tamnožuta mokraća je znak smanjenog unosa vode u organizam ili nekog poremećaja u organizmu
intenzitet boje mokraće ovisi o količini vode unesene u organizam
Poremećaji i bolesti sustava organa za izlučivanje
Upala mokraćnog mjehura
češća kod žena
bolno mokrenje, osjećaj peckanja pri mokrenju
liječi se antibioticima
Zatajenje bubrega
prestanak rada bubrega
hemodijaliza
postupak kojim se krv prepušta kroz uređaj koji iz krvi uklanja štetne i otpadne tvari i onda tu krv vraća u organizam
Presađivanje bubrega- transplantacija
važna je genetska podudarnost kako ne bi došlo do odbacivanja organa
darivanjem organa se spašava život druge osobe!
za prestanak rada oba bubrega nužna je transplantacija
Inkontinencija- nemogućnost zadržavanja mokraće
posljedica infekcija
različiti uzroci
češće kod osoba starije dobi, tjelesno neaktivnih i pretilih osoba
Bubrežni kamenci
jaka bol, krvarenje, upala mokraćnog sustava
veći kamenci mogu zatvoriti protok mokraće
kristalizacija otpadnih tvari u bubrezima
veće bubrežne kamence moguće je usitniti uz pomoć ultrazvučnih valova ili ih operativno ukloniti
Mokrenje
mokrenje je pod kontrolom živčanog sustava
REGULIRAJU LI SVA ŽIVA BIĆA SASTAV SVOJIH TJELESNIH TEKUĆINA
Regulacija sastava tjelesnih tekućina beskralježnjaka
beskralježnjaci
složenije građe
(kolutićavci, člankonošci) imaju cjevčice za izlučivanje
ČLANKONOŽCI
cjevčice za izlučivanje su povezane s probavnim sustavom, pa se otpadne tvari iz tjelesnih tekućina izlučuju zajedno sa izmetom
KOLUTIĆAVCI
cjevčice za izlučivanje su okružene mrežom kapilara
povezanost cjevčica s optjecajnim sustavom omogućuje da se iz tjelesnih tekućina uklone štetne i otpadne tvari i višak H2O, te da se korisne tvari zadrže u tijelu
kod beskralježnjaka
jednostavnije građe
(žarnjaci) nemaju razvijene organe za izlučivanje pa otpadne tvari i suvišnu vodu izlučuju
difuzijom preko površine tijela
izlučivanje kod beskralježnjaka imaju istu ulogu kao kod kralježnjaka
Regulacija sastava tjelesnih tekućina kralježnjaka
mokraćni sustav većine sisavaca i riba završava mokraćnim otvorom
kod nekih sisavaca (jednootvora)- ptica, gmazova i vodozemaca mokraća nastala u bubrezima odlazi u
nečisnicu
krv pročišćavaju bubrezi
RIBE
održavanje stalnog sastava tjelesnih tekućina kod riba ovisi o staništu
udio soli u tijelu kopnenih riba je veći nego u tijelu morskih riba
sastav i izgled mokraće kod kralježnjaka ovisi o hrani i količini vode unesenoj u organizam
životinje koje žive na sušnijim staništima imaju duže bubrežne kanaliće preko kojih se voda iz mokraće vraća krv jer im je potrebno više vode u organizmu
u
sve su životinje razvile sastav za reguliranje tjelesnih tekućina
građa organa ili struktura za izlučivanje ovisi o složenosti građe životinjskog organizma
neke vrste morskih ptica imaju razvijene solne žlijezde pomoću kojih izlučuju višak soli iz tijela
REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA ŽIVOTINJA- SLIČNOSTI I RAZLIKE
Kako biljke i alge reguliraju sastav tjelesnih tekućina?
ako je biljka dobro opskrbljena vodom,
puči se otvaraju
i suvišna voda procesom transpiracije izlazi iz biljke
i obrnuto, ako biljka nema dovoljno vode,
puči se zatvaraju
i transpiracija se zaustavlja
otvaranjem i zatvaranjem puči
biljka regulira udio vode u tijelu
otvaranjem i zatvaranjem puči biljke održavaju usklađenost FNTZ i transpiracije
osim izlučivanja preko pare procesom transp. biljke vodu mogu izlučiti preko kapljica
odbacivanjem listova biljke iz organizma uklanjaju neke otpadne produkte metabolizma
ostale otpadne tvari metabolizma, biljke pohranjuju u vakuole stanica listova, koru stabljike ili u plodove
Regulacija sastava tjelesnih tekućina jednostaničnih organizama
jednostanični organizmi nemaju organe za izlučivanje
otpadne produkte metabolizma i višak vode izlučuju iz tijela procesom difuzije preko
stanične membrane
neki jednostanični organizmi (
papučica i ameba
) u tijelu imaju i posebne organele-
stezljive mjehuriće
- održavaju stalnu kol. H2O
