Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VODE NA KOPNU I NJIHOVA OBILJEŽJA - Coggle Diagram
VODE NA KOPNU I NJIHOVA OBILJEŽJA
-
97%
vode na Zemlji pripada
svjetskom moru
-
3%
vode na Zemlji pripada
vodama na kopnu
TEKUĆICE
-vode koje teku pod utjecajem
sile gravitacije(nagiba terena)
KLJUČNI PREDUVJETI ZA NASTANAK:
1.
količina padalina
(treba biti veća od količine isparavanja)
-2.
hidrogeološki pogodan prostor
-svaka ima svoj
izvor
(početak) i
ušće
(rijeka utječe u drugu tekućicu, močvaru, jezero, more ili ocean)
Rijeke
Potoci
STALNE
-voda protječe tijekom cijele godine
SEZONSKE
-voda protječe samo u vlažnom dijelu godine
POVREMENE
-voda protječe samo povremeno, nakon iznenadnih i kratkotrajnih pljuskova
VODA U PODZEMLJU
-vode ispod površine kopna i u sklopu zemljine kore
-javlja se u sva tri agregacijska stanja, ali se najviše pojavljuje u tekućem
Voda prozračne zone
-djelomično ispunjava praznine u podzemlju
Voda temeljnica
-u potpunosti ispunjava sve praznine i nalazi se iznad vodonepropusne podloge
Voda pod tlakom
-"ukliještena" između nepropusnih slojeva
-na površinu se izdiže uz prirodnu pukotinu ili umjetni otvor(bušeni zdenac)
-
arteška voda
=voda koja iz podzemlja pod tlakom izbija na površinu
VODA U KRŠU
-voda se giba drukčije nego u ostalim stijenama
-voda se giba u svim smjerovima
-
vrulje
-izvor vode iz podzemlja kroz pukotine
-
vrela
-izvor u kršu koji može presušiti u sušnom razdoblju
-najpoznatija vrela u Hrvatskoj: vrela Kupe, Cetine, Une, Dobre i Mrežnice
CETINA
LED NA KOPNU
-najveći dio vode je zaleđen
-najveći ledeni pokrov na Antarktici
(90% leda na kopnu)
-9% leda na Grenlandu, a ostalih 1%
su planinski ledenjaci
-velike zalihe slatke vode,
hidroenergije i rekreacija u
zimskom turizmu
PROTOČNI REŽIMI
vodostaj
-promjena visine vode u koritu
-pokazuje kako se tekućica puni vodom (promjena vodostaja tijekom godine)
Ledenjački režim
-tekućice u čijem porječju ledenjaci i ledeni pokrovi zauzimaju 15-20% površine
-najveći vodostaji su ljeti, a najmanji zimi
Kišni režim
OCEANSKI KIŠNI REŽIM
-visoki vodostaj se javlja zimi, a niski vodostaj tijekom sušnih ljeta
-zbog maritimnog godišnjeg hoda
TROPSKI KIŠNI REŽIM
-najviši vodostaji ljeti, a najniži zimi
-zbog dnevne Sunčeve kulminacije
Snježni režim
-visok vodostaj na sjevernoj polutki u svibnju ili lipnju(otapanje snijega)
-najniži vodostaj u veljači ili ožujku(niske temperature)
Kombinirani protočni režimi
-kišno-snježni
-snježno-kišni
-snježno-ledenjački
OTJECANJE VODE
Endoreička područja
-otjecanje vode prema jezerima
-dijeli se na sljevove pojedinih jezera i porječja
Areička područja
-krajevi u kojima uopće nema tekućica (količina isparavanja veća od količine padalina
Egzoreička područja
-voda otječe prema svjetskom moru(zaljevu, moru, oceanu)
-oko 75% kopna pripada tim područjima
DIJELE SE NA:
sljevove
- područje s kojeg nekoj morskoj površini pritječe voda
porječja
- područje s kojeg nekoj tekućici pritječe voda
pritoci
-manje tekućice koje utječu u veću
razvodnice
: granice između sljevova i porječja
TEKUĆICE HRVATSKE
SAVA
-najduži tok na području Hrvatske (kišno-snježni režim)
DRAVA
-izvire u Dolomitima na sjeveru Italije (alpski snježno-kišni režim)
DUNAV
-najveća ukupna duljina toka koja protječe Hrvatskom (alpski snježno-kišni režim)
CETINA
-najdulja rijeka jadranskog slijeva koja ima izvor i ušće u Hrvatskoj
KRKA
-sedrene barijere koje stvaraju brojne slapove
