Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VODE NA KOPNU I NJIHOVA OBILJEŽJA, -svjetskom moru pripada 97% vode, a…
-
-svjetskom moru pripada 97% vode, a ostalih 3% čine vode na kopnu
-vodu na kopnu nalazimo u obliku leda, tekućica, jezera, močvara, vode u podzemlju i atmosferske vode
-
-najveći ledeni pokrov nalazi se na Antarktici, te obuhvaća 90% leda na kopnu
-
-drugi veliki ledeni pokrov nalazi se na Grenlandu, on obuhvaća 9% leda na kopnu
-ostalih 1% pripada planinskim ledenjacima
voda u podzemlju-voda ispod površine kopna i u sklopu Zemljine kore, javlja se u sva 3 agregacijska stanja
dijeli se na: -vodu prozračne zone (djelomično ispunjava praznine u podzemlju) -vodu temeljnicu (u potpunosti ispunjava sve praznine, i nalazi se iznad vodonepropusne podloge)
-
-
-
vrelo-stalni i obilni tokovi, izvorska voda izbija na površinu kada površina zemljišta presijeca razinu vode temeljnice
najpoznatija vrela u Hrvatskoj: Kupe, Cetine, Une, Dobre i Mrežnice
tekućice-voda koja teče pod utjecajem sile gravitacije, a dijele se na rijeke i potoke
-
-
-
povremene tekućice-voda protječe samo povremeno, nakon iznenadnih i kratkotrajnih pljuskova
-
-suha korita povremenih tekućica u Sjevernoj Africi i Jugozapadnoj Aziji nazivaju se vadi, a u Australiji creeks
-
protočni režim-pokazuje kako se tekućica puni vodom, a to se iščitava iz promjena vodostaja tijekom godine
ledenjački režim-karakterističan je za tekućice u čijem porječju ledenjaci i ledeni pokrovi zauzimaju 15-20%, najveći vodostaji ljeti, a najmanji zimi
-
snježni režim-tekućice imaju visoki vodostaj na sjevernoj polutki u svibnju ili lipnju, a najniži u veljači ili ožujku
kombinirani protočni režimi-kombinacije jednostavnih režima, kišno-snježni, snježno-kišni i snježno-ledenjački
prema otjecanju vode na kopnu razlikujemo 3 vrste područja: egzoreička, endoreička i areička
egzoreička područja-voda otječe prema svjetskom moru, 75% kopna pripada tom području, dijele se na sljevove, a sljevovi na porječja
endoreička područja-otjecanje vode prema jezerima, dijele se na sljevove i porječja
areička područja-kraj u kojem uopće nema tekućica, količina isparavanja veća od količine padalina
Sava-najduži tok na području Hrvatske, izvire u Julijskim Alpama u Sloveniji, ima kišno-snježni režim, u SZ Hrvatskoj najviši vodostaj ima u jesen, a u I Hrvatskoj na proljeće
-
-
Drava-izvire u Dolomitima na sjeveru Italije, ima alpski snježno-kišni režim
-
Dunav-najveća ukupna duljina toka koja protječe Hrvatskom, ima alpski snježno-kišni režim, važan u opstanku močvarnog područja Kopački rit, obilježen brojnim rukavcima, meandrima i adama
-
Cetina-najdulja rijeka jadranskoga slijeva koja izvor i ušće ima u Hrvatskoj, ima sredozemni kišno-snježni režim, pogodna za izgradnju hidroelektrana
-
Neretva-najpoznatija je po svojem ušću, koje zajedno sa cijelom dolinom ima veliko značenje u poljoprivredi, izvire u BiH, a nakon kratkog toka u Hrvatskoj ulijeva se u Jadransko more kod Ploča
-
Krka-sedrene barijere stvaraju brojne slapove, najpoznatiji su Roški slap, Skradinski buk, Manojlovački slapovi i Bilušića buk
