Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POČETAK HLADNOG RATA U EUROPI, :, : - Coggle Diagram
POČETAK HLADNOG RATA U EUROPI
Podjela Njemačke
Nakon kapitulacije, Njemačka je prema dogovoru u Potsdamu bila podijeljena na ČETIRI OKUPACIJSKE ZONE: američku, sovjetsku, britansku i francusku. Glavni grad Berlin:bio je podijeljen na četiri okupacijska sektora. Postojao je dogovor da saveznici zajedno upravljaju Njemačkom, no taj su plan osjetile napetosti među državama.
https://www.youtube.com/watch?v=z9OLmCNnGVc
Kako su se odnosi SSSR- a i zapadnih saveznika sve više zaoštravali, tako je pitanje Njemačke dolazilo u prvi plan. Tri zapadne zone postupno su se stopile u jednu cjelinu koja je napredovala zahvaljujući pomoći iz Marshallova plana. 1948. godine SSSR je zatvorio cestovne i željezničke koridore do Berlina. Tako je želio potisnuti zapadne saveznike iz glavnog njemačkog grada, ali oni su uspostavili zračni koridor kojim su dopremali Berlinu hranu, gorivo i ostale potrepštine. Tako je taj sovjetski pokušaj propao.
Zapadni saveznici željeli su obnoviti Njemačku kao suvremenu državu, no to nije bilo moguće učiniti bez suradnje SSSR- a. 1949. proglašena je Savezna Republika Njemačka ( glavni grad Bonn) i 1950. Demokratska Republika Njemačka ( glavni grad Istočni Berlin). SR Njemačka se uključila u kapitalistički blok država, a DR Njemačka postala je dijelom komunističkog svijeta.
Bivši ratni saveznici nisu se mogli dogovoriti o mirovnom ugovoru. Na kraju, stvorene su dvije njemačke države – od zapadnih zona SR Njemačka, s vlastitim ustavom. Od sovjetske zone stvorena je DR Njemačka. O njima se govorilo kao Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj.
Obilježja Hladnog rata:
Stvaranje vojno - političkih saveza
Utrka u naoružanju, osobito nuklearnom
Utrka u istraživanju svemira
Izgradnja vojnih uporišta
Opasnost da se krize i manji sukobi pretvore u novi svjetski rat
Prijetnje, optužbe i špijunaža
Prestanak gospodarske, političke kulturne i sportske suradnje,
https://www.youtube.com/watch?v=lywpAhsnmEw
VOJNO - POLITIČKI SAVEZ
Stalno stanje političkih i vojnih napetosti, neprijateljstva i zategnutih odnosu između dvije supersile i njihovih saveznika, postupno je uvodilo Europu (1940.) u Hladni rat. Svijet se nepovratno rascijepao na dva međusobno suprotstavljena sustava: kapitalistički ( temeljio se na priatnom vlasništvu, tržišnom gospodarstvu i višestranačkoj demokraciji) te komunistčki ( temeljio se na državnom vlasništvu, planskom gospodarstvu i vladavini jedne političke stranke.
https://www.youtube.com/watch?v=O7abL7XdaB8
Europa je u tom razdoblju bila oštro podijeljena na dva dijela.Na jednoj strani su bile one europske države, a na drugoj strani su bile države srednje i istočne Europe pod sovjetskom kontrolom. Ideje i način života potpuno su se razlikovali. Putovanje iz jednog dijela u drugi postalo je jako teško, a na granicama su bile raspoređene jake vojne snage.
Kao dogovor na sovjetsku prevlast u polovici Europe, zapadne države utemeljile su NATO i Sjevernoatlantski pakt (1949.) kojeg je predvodio SAD. Stvaranje dvaju vojno - političkih saveza označilo je početak poslijeratne BLOKOVSKE POLITIKE. Tek su malobrojne države uspijevale ostati neutralne.
Europa poslije rata
Sljedećih godina slično se dogodilo i u ostalim zemljama u koje je ušla sovjetska vojska: Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj te istočnom dijelu Njemačke. Komunistički režimi odani SSSR- u uspostavljeni su u Jugoslaviji i Albaniji. Te su se zemlje poslije rata nazivale "NARODNIM DEMOKRACIJAMA". Postale su dio komunističkog bloka koji je kontrolirao SSSR.
Engleska i Francuska kolonijalna carstva počela su se raspadati i europske velesile izgubile su vodeću poziciju u svijetu. SSSR i SAD postali su glavnim svjetskim SUPERSILAMA. Obje države htjele su proširiti svoj teritorij, a obnova Europe postala je ne samo gospodarsko, nego i političko pitanje
Prema dogovoru iz Jalte, u zemljama u koje je potkraj rata ušla Crvena armija trebali su se održati slobodni izbori. No, Staljin je imao drukčije zamisli. Uz pomoć sovjetske vojske i tajne policije doveo je na vlast ljude koji su u potpunosti slijedili njegovu politiku. Već 1944. uspostavio je komunističku vladu u Poljskoj, iako je u Londonu postojala izbjeglička poljska vlada.
Sjedinjene Države su nakon rata željele pretvoriti europski kontinent u branu protiv širenja komunizma. Odnosi između SSSR- a i zapadnih zemalja počeli su se snažno pogoršavati. Tada je američki predsjednik Truman ponudio pomoć Grčkoj i Turskoj. TRUMANOVA DOKTORINA bila je početak američke politike suzbijanja daljnjeg širenja komunizma cijelim svijetom.
Harry S. Truman ( 1884. – 1972.) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a. Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo desegregaciju američke vojske i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera komunizma iz vlade. Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija Trećeg Reicha, atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija, kapitulacija Japana, kraj Drugog svjetskog rata, osnivanje Ujedinjenih Naroda...
Nekoliko mjeseci kasnije SAD je ponudio Europi financijsku pomoć koja je trebala potaknuti njezinu bržu obnovu. Taj je program nazvan MARSHALLOV PLAN po tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu. Zapadnoeuropske države su ga odmah prihvatile, ali SSSR je takvu politiku doživio kao širenje američkog utjecaja i prijetnju svojim interesima. Stoga je Staljin europskim zemljama pod svojom kontrolomzabranio primanje američke pomoći. 1947. godine pokrenuo je INFORMBIRO (Informacijski biro komunističkih partija).
https://www.youtube.com/watch?v=_11nGc5CUwc
-George Catlett Marshall (1880. - 1959.) je bio američki general i političar. Služio je kao vrhovni zapovjednik američke vojske, Državni tajnik, te Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država. Kao Državni tajnik pomogao je u stvaranju američkog plana, Marshallovog plana. Zbog tog plana, George Marshall je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.
- Staljin Josif
:
:
