Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Lektira Prijan Lovro - Coggle Diagram
Lektira Prijan Lovro
-
1) mjesto i vrijeme radnje: Zagreb i Prag, osamdesetih godina
2) realistička karakterizacija lika Lovre – vanjski izgled, seljačko porijeklo, govor, unutarnje misli, odnos prema ženama
-
4) tema: propadanje intelektualca seoskog podrijetla, iskorijenjen iz svoje sredine, ne snalazi se niti u gradu niti u selu.
-
1) Lovrina romantična priroda – težnja za slobodom, čita romantičarske pisce
-
-
4) pripovjedač – u 3. licu, no nije objektivan, on sudjeluje u radnji te govori o nekome koga je poznavao.
Ovo je po vrsti pripovijetka. Ova pripovijetka ima uokvirenu kompoziciju. To znači da jedna radnja uokviruje drugu radnju, odnosno pripovijedanje počinje i završava istim sadržajem. Postoji okvirna i uokvirena priča.
Na početku radnje, pripovjedač dolazi na selo i tamo susreće jednu udovicu i s njom raspravlja o književnosti. Što je u stvari dobra književnost, a što je loša književnost. Djelo je napisano u 1. licu, priča ga pripovjedač - Šenoa.
Šenoin stav prema hrvatskoj književnosti: Pripovjedač razgovara s udovicom o hrvatskoj književnosti – ona mu govori kako ne čita hrvatska djela jer su sva pisana na isti način, no ona se tome ne čudi jer smo mi mali narod pa kod nas nema velikih, zanimljivih događaja
- Pripovjedač na to odgovara kako događaja imamo, ali nemamo pravih pisaca – zato joj i odluči ispričati priču o intelektualcu Lovri koji zbog svog seljačkog podrijetla i neimaštine nije mogao uspjeti u životu
-Udovica govori pripovjedaču da ona voli ljubavne romane i da u hrvatskoj književnosti zapravo nema dobre književnosti
- Pripovjedač joj govori drugačije da u Hrvatskoj postoji dobra književnost, ali da je to ona književnost koja u stvari opisuje stvarne (realne) situacije
- Pripovjedač počinje pričati priču o svom prijatelju Lovri. Ova priča je okvirna priča. Okvirna priča je ona koja se nalazi unutar nje. To je sam Lovrin život.
Lovro je rođen u mnogobrojnoj seljačkoj obitelji. Od djetinjstva se isticao po svojoj inteligenciji, bio je prilično poseban. I zato njegovi roditelji odlučuju da bi on trebao nešto postići u životu.
- A kako će postići nešto u životu? Tako što će se zarediti, što će učiti za svećenika.
- Lovro se prilično snašao u ulozi učenika u tome da uči za svećenika. No, ono što ga je mučilo su prestroga svećenička pravila.
- dok je učio za svećenika, zaljubio se u jednu djevojku i ona se zvala Malvina. Ona se zaljubljuje u njega, ali mu to ne želi priznati zato što je on svećenik.
- Na kraju Lovro odustaje od svećenstva i vraća se kući. No, to je razočaralo njegovog oca i on ga se na neki način odriče. On ga tjera, da se zaposli, Lovro se zaposli kao učitelj predsjedikovog sina. Taj posao mu je našao starac kanonik.
Otac mu upada u dugove i Lovro dolazi do ideje da je jedino rjesenje njegovih financijskih problema to da on oženi za bogatu djevojku. Na taj način Lovro
upoznaje Minku. Minka je bila starija djevojka čiji izgled prilično upitan. A i njezina financijska situacija je upitna. To znači u razgovoru s tim budućim tastom. Lovro sazna da Minka nema novaca i prekida zaruke s njom. Nakon toga Lovro otptuje na more i tamo upoznaje Anđeliju i fasciniran je s njom. Zaljubili su se u prvi pogled i ona voli njega. Napokon je našao savršenu ženu za sebe. Njezin stric je bogat i on doznaje da je Lovro u financijskim problemima i da zaključi da se on ustvari se želi ženiti Anđeliju zbog novca. Što u stvari nije tako i Lovro je od nje odbijen, poražen apsolutno sa svih strana.
Pripovijetka završava na način kao što je i počela. To je okvirna kompozicija. Znači, razgovorom Augusta Šenoe s mladom udovicom gdje ona shvaća da postoje dobre priče koje su stvarne.
Lovro se ubio zato što je razočaran. Poražen je sa svih strana. Nije mogao završiti školovanje, nije mogao ostvariti ljubav. Shvaća da ne može objasniti nikome da su njegovi osjećaji iskreni.
Književno razdoblje ovog teksta je predrealizam. Predrealizam se još naziva i protrealizam ili Šenoino doba.