Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Gorska Hrvatska - Coggle Diagram
Gorska Hrvatska
Kulturna baština
Kulturno nasljeđe čine dostignuća koja su nam pretci ostavili u jeziku,književnosti,graditeljstvu i likovnoj umjetnosti.
Kulturna baština Gorske Hrvatske zbog višestoljetne rijetke naseljenosti nije tako raznovrsna i bogata kao prirodne ljepote.
Srednjovjekovne utvrde koje su prije turskih pustošenja izgradili Frankopani i Zrinski djelomično su očuvane,a velik dio ih je uništen tijekom turskih upada.
Ističu se srednjovjekovni utvrđeni gradovi Bosiljevo i Modruš.
Prirodna baština
Od prirodne baštine u Gorskoj Hrvatskoj svakako se ističu 3 nacionalna parka-Plitvička jezera,Risnjak i Sjeverni Velebit,te Park prirode Velebit.
Kod prirodne baštine,zbog reljefne i klimatske osobnosti Gorske Hrvatske,svakako je potrebno istaknuti brojne krške fenomene (izuzetni i neobični krški reljefni oblici) i šumska područja.
Naš najstariji,najposjećeniji nacionalni park jesu Plitvička jezera.
Poljoprivreda i šumarstvo
Turizam je pojedinačno najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj.
Uz povoljan prometni položaj, Gorska Hrvatska ima i prirodne pretostavke za razvoj raznih vrsta turizama.
Osim tradicionalnog stočarstva razvijeno je i šumarstvo, ali je prirodni vegetacijski pokrov, većinom bukovih i crnogoričnih šuma, jače sačuvan samo u Gorskom kotaru, dok je Potkapelska udolina potpuno obešumljena.
Zbog nepovoljnih prirodno - geografskih obilježja Gorska Hrvatska je nepogodna za ratarstvo. Obradivih površina je malo, a uspijevaju samo kulture koje podnose oštrije uvjete (krumpir, kukuruz, kupus, cikla...)
U tri nacionalna parka (Plitvička jezera,Risnjak,Sjeverni Velebit) može se razviti izletnički,obrazovni,znanstveni i kongresni turizam.
Klima
Gorska Hrvatska najvećim dijelom ima umjereno kontinentalnu klimu, a klima najviših dijelova (iznad 1500 m) ima planinsku klimu.
Samo južni dio Like (oko gornje Zrmanje) ima submediteransku klimu.
Najviše kiše padne u hladnom dijelu godine, a česti su snijeg i magla. Gorski kotar je najkišovitiji dio Hrvatske, a poseban problem predstavljaju tzv. kisele kiše.
Reljef
To je relativno visoka krška regija građena pretežno od mezozojskih vapnenaca i izrazito odvojena od mediteranskog i peripanonskog područja.
Najviša je na rubovima (Risnjak, Snježnik, Velebit, Plješevica, Mala i Velika Kapela), dok u većem dijelu unutrašnjosti, posebno u Lici, prevladavaju niže zavale u poljima u kršu međusobno odvojenim sredogorjem.
Položaj
Gorska Hrvatska zauzima krajnji sjeverozapadni dio dinarskog planinskog prostora. Dijeli se na:
Gorski kotar
Liku
Ogulinsko - plaščansku (ili Potkapelsku) udolinu
