ENDOKRINI SUSTAV
HORMONI
HIPOFIZA
ŠTITNA I DOŠTITNE ŽLIJEZDE
PRSNA ŽLIJEZDA
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE
GUŠTERAČA
SPOLNE ŽLIJEZDE
BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA
organske molekule koje sintetiziraju specijalizirana tkiva i žlijezde
tri vrste hormona: steroidni, proteinski, derivati aminokiseline tirozin
izlučivanje hormona u krvotok nadzire živčani sustav mehanizmom povratne sprege
prema mjestu nastanka i djelovanja razlikujemo lokalne i opće hormone
Lokalni hormoni
Opći hormoni
nadzire većinu hormonskih aktivnosti tijela
djelovanje usko povezano s hipotalamusom
sastoji se od dvaju režnjeva: prednjeg režnja ili adenohipofize i stražnjeg režnja ili neurohipofize
Adenohipofiza
Neurohipofiza
izlučuju ih usamljene žljezdane stanice ili specijalizirana tkiva koja se nalaze u cijelom tijelu, djelovanje ograničeno na određenu regiju tijela
izlučuju ih žlijezde s unutarnjim izlučivanjem
izlučuje nekoliko stimulacijskih hormona kojima nadzire i regulira rad ostalih endokrinih žlijezda
tireotropin (TSH), adenokortikotropin (ACTH), gonadotropini (GTH), somatotropin ili hormon rasta (STH), prolaktin
produžetak hipotalamusa, u njoj nalaze samo krajevi živčanih stanica
antidiuretički hormon (ADH), oksitocin
Štitna žlijezda
Doštitne žlijezde
smještena je
na prednjoj strani vrata – ispod grkljana okružuje dušnik, oblik slova H
izlučuje hormone kalcitonin, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) - reguliraju metabolizam i protok energije u tijelu te imaju velik utjecaj na opći tjelesni i duševni razvoj tijekom rasta
četiri male žlijezde smještene u blizini štitne žlijezde
izlučuju paratireoidni hormon ili parathormon
(PTH), koji regulira promet mineralnih tvari u tijelu
smještena u prsnoj šupljini između dušnika i prsne kosti
u doba intenzivnog
rasta (do puberteta) jedna je od najvećih žlijezda u
tijelu, a zadaća joj je usporavanje spolnog sazrijevanja
Po završetku puberteta zbog djelovanja spolnih
hormona postupno se smanjuje
ima važnu ulogu u stvaranju imunosti, u njoj dozrijevaju specijalizirane obrambene stanice limfociti - T
parne trokutaste žlijezde položene
na gornji pol bubrega
dva sloja tkiva: kora (na površini) i srž (unutarnje tkivo žlijezde)
Kora
Srž
izlučuje kortikosteroidne hormone
Glukokortikoidi - sudjeluju u prometu
glukoze, kortizol
Mineralokortikoidi - sudjeluju u prometu
mineralnih tvari, aldosteron
izlučuje hormone adrenalin i noradrenalin
adrenalin i noradrenalin - pojačano se izlučuju u stanjima stresa i uzbuđenja
rad srži nadbubrežnih žlijezda usko je povezan s autonomnim živčanim sustavom
proizvodi probavne enzime i izlučuje
hormone
dio gušterače koji obavlja endokrinu ulogu su Langerhansovi otočići
Langerhansovi otočići
inzulin - pospješuje prijenos glukoze iz krvi u stanice, potiče jetru da pohrani suvišak glukoze u obliku glikogena, kontrolira koncentraciju glukoze u krvi
Glukagon - djeluje suprotno od inzulina, a potiče razgradnju glikogena u jetri ako se u krvi smanji koncentracija glukoze
Jajnici
Sjemenici
smješteni u donjem dijelu trbušne šupljine s lijeve i desne strane maternice
grade ih dvije vrste stanica, germinativne i endokrine
Estrogen - regulira raspored masnog tkiva i potiče rast dojki i bokova te razvoj ostalih ženskih spolnih obilježja
Progesteron - sudjeluje u pripremi maternice za primitak ploda, regulator trudnoće
žlijezde smještene u kožnom naboru
mošnji
grade ih dvije vrste stanica, germinativne i endokrine
Testosteron - odgovoran za razvoj sekundarnih
spolnih obilježja u muškaraca, potiče spermatogenezu
Patuljasti rast
Divovski rast
Basedowljeva bolest
Gušavost
Dijabetes
hipofiza u krv otpušta premalo hormona rasta
prekomjerno izlučivanje hormona rasta
obilježja autoimune bolesti kod koje imunosni sustav napada očne mišiće što dovodi do njihove ukočenosti ili oticanja
nastaje kad gušterača ne proizvodi dovoljne količine inzulina ili tijelo ne može iskorištavati inzulin na prikladan način
bolest povezana s nedostatnim izlučivanjem hormona štitne žlijezde