Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Industrijalizacija Hrvatske - Coggle Diagram
Industrijalizacija Hrvatske
Preduvjeti
U drugoj polovici 19. stoljeća nisu postojali preduvjeti
Poljoprivreda je zaostala i većina stanovništva je nepismena
Hrvatske zemlje su bile loše prometno povezane
Nedostaje radne snage
Gradovi su premali da bi postali industrijsko središte
Nedostatak pomoći države pri industrijalizaciji
Proces urbanizacije teče vrlo sporo
Sredinom 19. stoljeća od 3030 naselja u Hrvatskoj samo 9 gradova
Seoski život
Većina poljoprivrednika se bavi poljoprivredom na zastarjeli način; tropoljni sustav, stoka se uzgajala na otvorenom, drvenim plugovima se orala zemlja- to je sve davalo slab urod što je prouzročilo glad i siromaštvo
Nakon proglasa bana Jelačića o ukidanju kmetstva, kmetovi su trebali postati neograničeni vlasnici selišta, no u provedbi te odluke je došlo do problema- samo je 30% obrađivača zemlje posjedovalo zemlju koju su obrađivali
Potkraj 19. stoljeća nastupila je kriza zbog pada cijene poljoprivrednih proizvoda te je zbog toga dio seljačkih gospodarstava propao
Seljačko stanovništvo se zato selilo u gradove tražeći poslove
Promet i komunikacije
Telegraf i telefon se brzo počinju upotrebljavati u Hrvatskoj
Prva telefonska linija proradila u Zagrebu 1881. godine
Izgradnja željeznice trajala puno sporije- prva pruga izgrađena tek 1860. godine u Međimurju
Dvije godine kasnije su Sisak i Zagreb povezani Zidanim mostom
Izgradnja ove pruge imala je lošu posljedicu; usmjerila trgovački promet prema Trstu, a ne prema Rijeci
izgrađena pruga od Budimpešte, preko Zagreba, do Rijeke
Cestovna mreža je bila skromna i loše održavana
Veliko značenje je stoga imao riječni promet preko Save, Drave i Kupe
se pojavilo dioničko društvo koje je kupilo parobrod iz Beča i dalo ga Hrvatskoj. Brod se zvao ,,Sloga''
Spora industrijalizacija
Najbolji preduvjeti- drvna industrija
Uz drvo zastupljene industrije cementa, opeke i stakla
Najveći broj radnika zapošljavale se tvornica duhana u Zagrebu, tvornica papira u Rijeci
je Istra željeznicom povezana s Trstom
Pula se razvila u ratnu luku Monarhije
