Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Reljef - Coggle Diagram
Reljef
Reljef i reljefni oblici
Reljef - sve ravnine i neravnine na zemljinoj površini
Stara i mlada reljefna uzvišenja
Reljefna mlada uzvišenja - strme padine, oštri vrhovi, bez biljnog pokrova, prekrivene snijegom i ulgavnom ogoljeni
Reljefna stara uzvišenja - zaobljeni vrhovi, obogaćena rudama, obogaćena biljnim pokrovom i blage padine
Reljefni oblici
Uzvišenja
Nizine - 0-200m
Brda - 200-500m
Visoravni - veće nadmorske visine
Planine - 1000-...m
Gore - 500-1000m
Udubljenja
Depresija - dijelovi Zemlje čija se površina nalazi ispod razine mora
Zavale - veća ravničarska područja okružena planinama i gorama
Doline - izdužene udubine s vodenim tokom
Kotline - manja ravničarska područja okružena planinama i gorama
Apsolutne (nadmorske) i relativne visine
Apsolutna ili nadmorska visina - okomita udaljenost neke točke na površini Zemlje od razine mora
Izražava se u metrima
Relativna visina - Visinska razlika između dvije točke na površini Zemlje
Zašto se reljef stalno mijenja?
Reljef se neprestano mijenja zbog unutarnjih sila i vanjskih procesa
Unutarnji procesi
Vulkanska aktivnost
Potresi
Pokreti dijelova Zemljine kore
Vanjski procesi
Sunčeva energija
Voda
Vjetar
Led
Živi svijet
Građa Zemlje i oblikovanje reljefa unutarnjim procesima
Kako je Zemlja građena?
Građa
jezgra
plašt
kora
Pokreti dijelova Zemljine kore
magma - užarena tekuća masa
Prodiranjem magme prema površini Zemlje
Pangea - zajednička prošlost kontinenata
Pritisak Zemljine kore
rasjed - pucaju i pomiču se
bora - savijeni slojevi
Marijanski jarak - najdublji dio svjetskog mora; -11 022
Vulkanska aktivnost
erupcija - prodiranjem magme prema površini Zemlje uzrokuje vulkansku aktivnost
Sastav
krater
kanal
magmatsko ognjište
Uzvisine na Zemljinoj površini kroz koje iz Zemljine unutrašnjosti izbija užarena tekuća masa magma (koja na površini se zove lava), različiti plinovi i pepeo
Potresi
Iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore
Hipocentar - kada magma udari u to mijesto
Epicantar - gdje se na Zemljinoj površini najjače osjeti
Pukotina - kad na Zemljinoj površini pukne dio površine
Potresni valovi - valovi koji tresu zemljinu koru
Što u slučaju potresa?
Koristi stube, ne dizalo
Sakrij se ispod stola i pridržavaj ga se
Pokrij glavu i vrat
Drži se podalje od žica pod naponom
Ne stoji na ulazima
Držite se podalje od mogućih opasnih objekata
Odvezite se na čistinu i budite podaje od mostova
Kako vanjski procesi mijenjaju reljef?
Padinski procesi
Trošenje ili erozija - djelovanjem različitih vanjskih procesa dolazi do razaranja stijena
Padine - nagnuti dijelovi Zemljine površine
Klizišta - nastaju na mjestima gdje se tlo natopilo vodom
Odroni - nastaju na strmijim i stjenovitim padinama
Kako rijeke oblikuju reljef?
Riječni (fluvijalni) ili dolinski reljef - kada rijeka svojim radom usijeca korito
Riječna dolina - Snagom vode rijeka produbljuje i proširuje korito te dolazi do trošenja njegova dna i rubnih dijelova
Oblik slova V - u gornjem toku rijeka voda brzo protječe riječnim koritom, produbljuje ga i oblikuje riječnu dolinu
Kanjon - rijeka protječe višim zaravnjenim područjem, stvara dolinu visokih i strmih strana
Naplavna ravan - u donjem toku brzina rijeke se smanjuje te se uz obale talože riječni nanosi
Obalni ili marinski reljef
More svojim djelovanjem oblikuje obale i mijenja njihov izgled
Klif - udarajući u strmu obalu, valovi stvaraju reljefni oblik
Žalo - nastaje usitnjavanjem razdrobljenih stijena i njihovim taloženjem na niskim obalama
Razvedene obale - imaju mnogo otoka, zaljeva i poluotoka
Nerazvedene obale - malen broj otoka i zaljeva
Ledenjački ili glacijalni reljef
U polarnim područjima i na najvišim dijelovima visokih planina reljef je često preoblikovan djelovanjem leda
Ledenjaci - velike nakupine leda koje klize niz padine i drobe stijene te nose razdrobljeni materijal. Produbljuju dolinu u obliku slova U koja se zove ledenjačka dolina.
Fjord - nastaje izdizanjem mora i potapanjem ledenjačke doline stvara se ledenjački zaljev strmih obala
Reljefna obilježja dinarskog prostora
Ostali oblici reljefa
Krški reljef
Djelovanjem vode na vapnenačke stijene dolazi do otapanja stijena pri čemu nastaje krški reljef
Površinski krški reljefni oblici
Škrape - žljebasta udubljenja oštrih rubova
Kamenice - udubljenja u kojima se povremeno zadržava voda
Ponikve ili vrtače - ljevkasta udubljenja na čijem dnu često nastaje plodno tlo (crvenica)
Uvale u kršu - izdužena udubljenja nastala duž većih rasjeda ili spajanjem više ponikvi
Polja u kršu - veliki zaravnjeni površinski krški reljefni oblik, a važna su za poljoprivredu
Prodiranjem vode u podzemlje nastaju podzemni krški reljefni oblici: jame i špilje
Jama - podzemna šupljina koja se pruža okomito
Špilja - podzemna šupljina koja se pruža uglavnom vodoravno
Kako vjetar mijenja reljef?
Eolski reljef - nastao djelovanjem vjetra
Pustinje - područja na Zemlji s malom količinom padalina
Pustinjski reljef - vjetar oblikuje pustinjski reljef prenoseći razlomljene dijelove stijena koje se pritom usitnjavaju i pretvaraju u pijesak
Dine ili sipine - taloženjem pijeska nastaju uzvišenja, dine su reljefni oblik koji se neprestano kreće i mijenja pod utjecajem vjetra
Može li živi svijet oblikovati reljef?
Životinje u maloj mjeri doprinose izgradnjom svojih nastambi u tlu, biljke svojim korijenjem lome stijene takav reljef zove se biogeni reljef. Čovjek ima veći utjecaj na reljef i naziva se antropogeni reljef.
Reljef Nizinske Hrvatske
Obalom i podzemljem dinarskog prostora