ENDOKRINI SUSTAV
OPĆENITO
Održava komunikaciju između najudaljenijih stanica u tijelu putem „glasnika koji nose poruke“
Endokrini sustav prijenos poruka obavlja putem kemijskih tvari koje nazivamo hormoni.
HORMONI
Sintetiziraju specijalizirana tkiva i žlijezde, otpuštaju ih u malim količinama izravno u krvotok kojim se prenose do
ciljnih stanica
VRSTE HORMONA
steroidne hormone (spolni hormoni i hormoni nadbubrežne žlijezde)
proteinske hormone (većina hormona, kao primjere možemo navesti inzulin i glukagon)
derivate aminokiseline tirozin (tiroksin i adrenalin).
PRSNA ŽLIJEZDA
ENDOKRILNE ŽLIJEZDE
Opće hormone izlučuju specijalizirani organi koje nazivamo žlijezde s unutarnjim izlučivanjem ili endokrine žlijezde
HIPOFIZA
smještena na bazi mozga
Sastoji se od dvaju režnjeva:
Prednji režanj ili adenohipofiza
Stražnji režanj ili neurohipofiza
Izlučuje nekoliko stimulacijskih ili
tropnih hormona
hormoni neurohipofize nastaju u hipotalamusu
tireotropin (TSH) – potiče sintezu i oslobađanje
hormona štitne žlijezde
adenokortikotropin (ACTH) – stimulira izlučivanje hormona kore nadbubrežne žlijezde
gonadotropini (GTH) – potiču proizvodnju spolnih hormona u spolnim žlijezdama
somatotropin ili hormon rasta (STH) – djeluje na
sve stanice tijela potičući anabolizam
prolaktin – u žena nakon porođaja potiče stvaranje mlijeka u dojkama
antidiuretički hormon (ADH) – regulira količinu
vode u bubrežnim kanalićima,
oksitocin – u žena uzrokuje kontrakcije maternice porođaja te potiče oslobađanje mlijeka pri
dojenju.
Spojnica između prednjeg i stražnjeg režnja hipofize izlučuje hormon koji stimulira melanocite (MSH)
ŠTITNA I DOŠTITNE ŽLIJEZDE
Štitna žlijezda
Smještena je
na prednjoj strani vrata – ispod grkljana okružuje dušnik
Sastoji se od lijevog i desnog režnja
IZLUČUJE HORMONE
Tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) - reguliraju metabolizam i protok energije u tijelu, imaju velik utjecaj na opći tjelesni i duševni razvoj tijekom rasta
Kalcitonin- regulira koncentraciju kalcijevih iona
u tjelesnim tekućinama
Doštitne žlijezde
Četiri male žlijezde smještene u blizini štitne žlijezde
Izlučuju paratireoidni hormon ili parathormon(PTH)- regulira promet mineralnih tvari u tijelu
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE
Smještena je u prsnoj šupljini između dušnika i prsne kosti
Zadaća joj je usporavanje spolnog sazrijevanja
Ima važnu ulogu u stvaranju imunosti- u njoj dozrijevaju specijalizirane obrambene stanice– limfociti T
Parne, trokutaste žlijezde položene na gornji pol bubrega
Dva sloja tkiva
Kora (na površini)
Srž (unutarnje tkivo žlijezde)
-GLUKOKORTIKOIDE-sudjeluju u prometu
glukoze; kortizol upravlja reakcijama sinteze glukoze
-MINERALOKORTIKOIDE-sudjeluju u prometu
mineralnih tvari; aldosteron-putem bubrega regulira volumen tjelesnih tekućina i održava koncentraciju iona natrija i kalija
-KETOSTEROIDE-androgeni hormoni djeluju
na promet proteina
Izlučuje hormone koje
nazivamo kortikosteroidnim hormonima
Izlučuje hormone adrenalin i noradrenalin-pojačano se izlučuju u stanjima stresa i uzbuđenja
GUŠTERAČA
Langerhansovi otočići
INZULIN-pospješuje prijenos glukoze iz krvi u stanice, potiče jetru da pohrani suvišak glukoze u obliku glikogena
GLUKAGON- djeluje suprotno od inzulina; potiče razgradnju glikogena u jetri ako se u krvi smanji
koncentracija glukoze
SPOLNE ŽLIJEZDE
Parne žlijezde koje imaju dvojaku funkciju: stvaranje spolnih stanica (gametogeneza) i izlučivanje spolnih hormona
Spolne žlijezde u žena
jesu jajnici (ovaria), a u muškaraca sjemenici (testisi)
JAJNICI
Grade ih dvije vrste stanica
• germinativne – stvaraju stanice sposobne za oplodnju (oocita II u metfazi II)
• endokrine – izlučuju ženske spolne hormone –estrogen i progesteron
Estrogen- hormon koji regulira raspored masnog tkiva i potiče rast dojki i bokova te razvoj ostalih
ženskih spolnih obilježja
Progesteron - sudjeluje u pripremi maternice za primitak ploda te ga smatramo regulatorom
trudnoć
SJEMENICI
Žlijezde smještene u kožnom naboru
mošnji
Grade ih dvije vrste stanica
germinativne (Sertolijeve) – stvaraju stanice sposobne za oplodnju (spermije)
endokrine (intersticijske ili Leydigove) – izlučuju muške spolne hormone od kojih je najvažniji testosteron
BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA
PATULJASTI RAST- zbog nepravilnog rada hipofiza može u krv otpuštati premalo hormona rasta DIVOVSKI RAST- zbog prekomjernog izlučivanja hormona
AKROMEGALIJA- poremećaj koji izaziva
povećano izlučivanje hormona rasta po završetku razdoblja rasta
BUBREŽNI KAMENAC- doštitne žlijezde pojačanim izlučivanjem parathormona u krvi povećavaju koncentraciju kalcija koji
se taloži u bubrežnom tkivu i tako pospješuju stvaranje
ŠEĆERNA BOLEST ILI DIJABETES-(povećani GUK) nastaje kad gušterača ne proizvodi dovoljne količine
inzulina ili tijelo ne može iskorištavati inzulin na prikladan način
Razlikujemo dva tipa dijabetesa
Dijabetes tipa I - nasljedna je bolest i javlja se u vrlo ranoj životnoj dobi
Dijabetes tipa II (starački) javlja kao posljedica pogrešnog stila života
BASEDOWLJEVA BOLEST- nasljedna bolest koja ima obilježja autoimune bolesti koje imunosni sustav "napada" očne mišiće; karakteristike: izbočene očne jabučice i preplašeni zureći pogled
GUŠAVOST-bolest povezana s nedostatnim izlučivanjem hormona štitne žlijezde, danas se rijetko pojavljuje
hipofiza
štitna žlijezda
doštitne žlijezde
prsna žlijezda
nadbubrežne žlijezde
gušterača
spolne žlijezde
Rad spolnih žlijezda regulira hipofiza izlučivanjem gonadotropnih hormona
Kod žena su značajna dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski (FSH) i luteinizacijski (LH)
Kod muškaraca dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski (FSH) i stimulacijski hormon intersticijskih stanica (ICTH)