ENDOKRINI SUSTAV

OPĆENITO

Održava komunikaciju između najudaljenijih stanica u tijelu putem „glasnika koji nose poruke“

Endokrini sustav prijenos poruka obavlja putem kemijskih tvari koje nazivamo hormoni.

HORMONI

Sintetiziraju specijalizirana tkiva i žlijezde, otpuštaju ih u malim količinama izravno u krvotok kojim se prenose do
ciljnih stanica

VRSTE HORMONA

steroidne hormone (spolni hormoni i hormoni nadbubrežne žlijezde)

proteinske hormone (većina hormona, kao primjere možemo navesti inzulin i glukagon)

derivate aminokiseline tirozin (tiroksin i adrenalin).

Snimka zaslona (43)

PRSNA ŽLIJEZDA

ENDOKRILNE ŽLIJEZDE

Opće hormone izlučuju specijalizirani organi koje nazivamo žlijezde s unutarnjim izlučivanjem ili endokrine žlijezde

HIPOFIZA

smještena na bazi mozga

Sastoji se od dvaju režnjeva:

Prednji režanj ili adenohipofiza

Stražnji režanj ili neurohipofiza

Izlučuje nekoliko stimulacijskih ili
tropnih hormona

hormoni neurohipofize nastaju u hipotalamusu

tireotropin (TSH) – potiče sintezu i oslobađanje
hormona štitne žlijezde

adenokortikotropin (ACTH) – stimulira izlučivanje hormona kore nadbubrežne žlijezde

gonadotropini (GTH) – potiču proizvodnju spolnih hormona u spolnim žlijezdama

somatotropin ili hormon rasta (STH) – djeluje na
sve stanice tijela potičući anabolizam

prolaktin – u žena nakon porođaja potiče stvaranje mlijeka u dojkama

antidiuretički hormon (ADH) – regulira količinu
vode u bubrežnim kanalićima,

oksitocin – u žena uzrokuje kontrakcije maternice porođaja te potiče oslobađanje mlijeka pri
dojenju.

Spojnica između prednjeg i stražnjeg režnja hipofize izlučuje hormon koji stimulira melanocite (MSH)

ŠTITNA I DOŠTITNE ŽLIJEZDE

Štitna žlijezda

Smještena je
na prednjoj strani vrata – ispod grkljana okružuje dušnik

Sastoji se od lijevog i desnog režnja

IZLUČUJE HORMONE

Tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) - reguliraju metabolizam i protok energije u tijelu, imaju velik utjecaj na opći tjelesni i duševni razvoj tijekom rasta

Kalcitonin- regulira koncentraciju kalcijevih iona
u tjelesnim tekućinama

Doštitne žlijezde

Četiri male žlijezde smještene u blizini štitne žlijezde

Snimka zaslona (45)

Izlučuju paratireoidni hormon ili parathormon(PTH)- regulira promet mineralnih tvari u tijelu

NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE

Smještena je u prsnoj šupljini između dušnika i prsne kosti

Zadaća joj je usporavanje spolnog sazrijevanja

Ima važnu ulogu u stvaranju imunosti- u njoj dozrijevaju specijalizirane obrambene stanice– limfociti T

Parne, trokutaste žlijezde položene na gornji pol bubrega

Dva sloja tkiva

Kora (na površini)

Srž (unutarnje tkivo žlijezde)



-GLUKOKORTIKOIDE-sudjeluju u prometu
glukoze; kortizol upravlja reakcijama sinteze glukoze


-MINERALOKORTIKOIDE-sudjeluju u prometu
mineralnih tvari; aldosteron-putem bubrega regulira volumen tjelesnih tekućina i održava koncentraciju iona natrija i kalija


-KETOSTEROIDE-androgeni hormoni djeluju
na promet proteina

Izlučuje hormone koje
nazivamo kortikosteroidnim hormonima

Izlučuje hormone adrenalin i noradrenalin-pojačano se izlučuju u stanjima stresa i uzbuđenja

GUŠTERAČA

Langerhansovi otočići

INZULIN-pospješuje prijenos glukoze iz krvi u stanice, potiče jetru da pohrani suvišak glukoze u obliku glikogena

GLUKAGON- djeluje suprotno od inzulina; potiče razgradnju glikogena u jetri ako se u krvi smanji
koncentracija glukoze

SPOLNE ŽLIJEZDE

Parne žlijezde koje imaju dvojaku funkciju: stvaranje spolnih stanica (gametogeneza) i izlučivanje spolnih hormona

Spolne žlijezde u žena
jesu jajnici (ovaria), a u muškaraca sjemenici (testisi)

JAJNICI

Grade ih dvije vrste stanica

germinativne – stvaraju stanice sposobne za oplodnju (oocita II u metfazi II)

• endokrine – izlučuju ženske spolne hormone –estrogen i progesteron

Estrogen- hormon koji regulira raspored masnog tkiva i potiče rast dojki i bokova te razvoj ostalih
ženskih spolnih obilježja

Progesteron - sudjeluje u pripremi maternice za primitak ploda te ga smatramo regulatorom
trudnoć

SJEMENICI

Žlijezde smještene u kožnom naboru
mošnji

Grade ih dvije vrste stanica

germinativne (Sertolijeve) – stvaraju stanice sposobne za oplodnju (spermije)

endokrine (intersticijske ili Leydigove) – izlučuju muške spolne hormone od kojih je najvažniji testosteron

BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA

PATULJASTI RAST- zbog nepravilnog rada hipofiza može u krv otpuštati premalo hormona rasta DIVOVSKI RAST- zbog prekomjernog izlučivanja hormona
AKROMEGALIJA- poremećaj koji izaziva
povećano izlučivanje hormona rasta po završetku razdoblja rasta

Patuljasti rast

3

BUBREŽNI KAMENAC- doštitne žlijezde pojačanim izlučivanjem parathormona u krvi povećavaju koncentraciju kalcija koji
se taloži u bubrežnom tkivu i tako pospješuju stvaranje

ŠEĆERNA BOLEST ILI DIJABETES-(povećani GUK) nastaje kad gušterača ne proizvodi dovoljne količine
inzulina ili tijelo ne može iskorištavati inzulin na prikladan način

Razlikujemo dva tipa dijabetesa

Dijabetes tipa I - nasljedna je bolest i javlja se u vrlo ranoj životnoj dobi

Dijabetes tipa II (starački) javlja kao posljedica pogrešnog stila života

BASEDOWLJEVA BOLEST- nasljedna bolest koja ima obilježja autoimune bolesti koje imunosni sustav "napada" očne mišiće; karakteristike: izbočene očne jabučice i preplašeni zureći pogled

Basedowljeva bolest

GUŠAVOST-bolest povezana s nedostatnim izlučivanjem hormona štitne žlijezde, danas se rijetko pojavljuje

secerna_bolest_zzjzdnz

hipofiza

štitna žlijezda

doštitne žlijezde

prsna žlijezda

nadbubrežne žlijezde

gušterača

spolne žlijezde

Rad spolnih žlijezda regulira hipofiza izlučivanjem gonadotropnih hormona

Kod žena su značajna dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski (FSH) i luteinizacijski (LH)

Kod muškaraca dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski (FSH) i stimulacijski hormon intersticijskih stanica (ICTH)