Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

POČETAK HLADNOG RATA U EUROPI - Coggle Diagram

- - - - Prema dogovoru iz Jalte, u zemljama u koje je potkraj rata ušla Crvena Armija trebali su se održati slobodni izbori.
        
        Staljin je imao drukčije zamisli te je na vlast doveo ljude koji su u potpunosti slijedili njegovu politiku.
        
        uspostavio je komunističku vladu u Poljskoj
        
        Staljin je zemlje vidio kao poslušne sovjetske satelite, a buduči na velike materijalne štete Poljska nije mogla ulaziti u rasprave već je pala pod vlast komunista:https://youtu.be/uYkNwFj6LiM
        
        Sljedećih godina slično se dogodilo i ostalim zemljama u koje je ušla sovjetska vojska: Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj te istočnim dijelovima Njemačke.
        
        Zabranjene nekomunističke stranke
        
        Istaknuti prijeratni političari primorani na ostavke(neki uhićeni i smaknuti)
        
        Komunistički režimi odani SSSR-u uspostavljeni su u Jugoslaviji i Albaniji. Te su se zemlje poslije rata nazivale "narodnim demokracijama". Postale su dio komunističkog bloka kojim je upravljao SSSR.
        
        Ukoliko želite znati više o tome što je zapravo demokracija, pogledajte video: https://youtu.be/KNbi4dfZNjQ
      - SAD želi koristiti Europu kao branu protiv širenja komunizma. SSSR i zapadne zemlje imaju sve gori odnos od 1947. godine.
        
        Američki predsjednik Truman ponudio je pomoć Turskoj i Grčkoj. Tzv. Trumanova doktrina bila je početak američke politike suzbijanja daljnjeg širenja komunizma u Europi, što se kasnije proširilo i na ostali dio svijeta.
        
        Harry S. Truman(1884.-1972.) bio je američki predsjednik od 1945. do 1953. godine. Bio je skromnog podrijetla. Politikom se počeo baviti tijekom Velike gospodarske krize kad mu je propao posao. Izabran je za Rooseveltova potpredsjednika i naslijedio ga je nakon njegove smrti. Donio je kontroverznu odluku o bacanju atomske bombe, no kasnije ju je odbio koristiti protiv Kine. Njegovu su politiku kasnije slijedile sve američke vlade.
        
        TV kalendar(pogledati do 4:30):https://youtu.be/md6etZ0Hl28
        
        SAD je ponudio razrušenoj Europi financijsku pomoć koja je trebala potaknuti njenu bržu obnovu. Taj je program nazvan Marshalov plan po tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu.
        
        George Catlett Marshall(1880.-1959.) je bio američki general i političar koji je služio kao vrhovni zapovjednik američke vojske, Državni tajnik, te Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država. Dobivši naziv "organizator pobjede" od Winstona Churchilla zbog svog vodstva savezničkih pobjeda u Drugom svjetskom ratu, Marshall je postao vrhovni general američke vojske i osobni savjetnik predsjednika Franklina Delana Roosvelta. Kao Državni tajnik pomogao je u stvaranju američkog plana za poslijeratnu obnovu Europe, danas poznatog kao Marshallov plan. Zbog tog plana, George Marshall je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.
        
        TV kalendar(pogledati do 4:13): https://youtu.be/-hqyxg_ZqvI?t=130
        
        Staljin je američku pomoći shvaćao prijetnjom te ju je zato zabranio zemljama pod njegovom vlašću primanje. Godine 1947. pokrenuo je Informbiro, novu međunarodnu organizaciju koja je okupljala komunističke partije u Europi.
        
        Kako i zašto je nastao Informbiro saznajte ovdje:https://youtu.be/TNV90iY-9sI
- - - - Četiri okupacijske zone
- - - - Godine 1948. SSSR je zatvorio cestovne i željezničke koridore do Berlina. Želio je tako potisnuti zapadne saveznike iz njemačkog glavnog grada.
        
        Oni su tada postavili zračni koridor kojim su dopremali Berlinu hranu, gorivo i ostale potrepštine.
  - - - SR Njemačka uključila se je u kapitalistički blok država. Zapadni Berlin je i dalje ostao pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom.
    - - DR Njemačka postala dijelom komunističkog svijeta. DR Njemačka tek kasnije preuzima kontrolu nad Zapadnim Berlinom.
- - - - temeljio se je na privatnom vlasništvu, tržišnom gospodarstvu i višestranačkoj demokraciji
    - - temeljio se je na državnom vlasništvu, planskom gospodarstvu i vladavini jedne političke stranke