Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POVIJEST HTVATSKOG JEZIKA - Coggle Diagram
POVIJEST HTVATSKOG JEZIKA
17st.
u 17. stoljeću ovo područje postaje centar ozaljskoga književno-jezičnog kruga, a najvažniji su predstavnici Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinska i Ivan Belostenec
kajkavski pisci nastavljaju tradiciju pisaca 16. stoljeća
najznačajniji je Juraj Habdelić koji je sastavio prvi kajkavski rječnik, Dikcionar
prva gramatika hrvatskog jezika
isusovac Bartol Kašić - 1604.
16 st.
počinje se razvijati i jezikoslovlje
najistaknutije mjesto u hrvatskoj književnosti 16. st. pripada Splićaninu Marku Maruliću
među njegovim djelima ističe se spjev JUDITA iz 1501. godine, napisan hrvatskim jezikom
nazivamo ga ocem hrvatske književnosti
razvija se i bogata čakavska i štokavska književnost, a s njome i hrvatski čakavski i štokavski književnojezični izraz
Faust Vrančić autor prvog hrvatskog samostalnog tiskanog rječnika, 1595.
Vrhunac književnosti sredinom 16. st. čine komedije Dubrovčanina Marina Držića
najuspješnija - Dundo Maroje
18 st.
Ivana Belostenca - 1740.- hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik Gazophylacium
ističe se racionalizam i ukazuje na praznovjerje, neukost i sl.
Tituš Brezovački, najpoznatiji kajkavski komediograf, piše prosvjetiteljske komedije na kajkavskom narječju, ali su sačuvane i njegove pjesme na štokavskom narječju
19 st.
hrvatski narodni preporod / ilirski pokret
Ljudevit Gaj - 1830.- objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja
1836.- Ilirske narodne novine, Danica ilirska
Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je održao službeni govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku 2. svibnja 1843., a na njegov prijedlog je 23. listopada 1847. hrvatski jezik proglašen službenim
Antun Mihanović - 1815.- hrvatska himna
razvijanje filoloških škola
20 st.
1940.- razlikovni riječnik
1967.- "deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika"
razvoj hrvatskoga jezika u četirima državama bio je sputavan: Austro-Ugarskoj Monarhiji od 1918., Kraljevini SHS (Kraljevini Jugoslaviji) do 1941., Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1941. i Jugoslaviji nastaloj poslije 2 svj. rata do 1990.
ostvarenjem državne samostalnosti 1990. stvoreni su uvjeti za neometan, štoviše poticajan razvitak hrvatskog književnog jezika i hrvatske jezične kulture uopće
danas
nariječja
kajkavsko
štokavsko
čakavsko
govori
ekavski
(i)jekavski
ikavski
natpisi i spomenici
1250
POVALJSKA LISTINA
najstariji rukopisni spomenik pisan bosanćicom
1288
VINODOLSKI ZAKON
najstariji glagolski, rukom pisani, zakonski spomenik
1100
BAŠĆANSKA PLOČA
prvi hrvatski cjeloviti tekst, darovnica
1347
ŠIBENSKA MILITVA
najstariji hrvatski latinični pjesnički tekst
888
BRANIMIROV NATPIS
jedan od najstarijih sačuvanih spomenika naše pismenisti - latinica i latinski jezik
1483
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA
prva hrvatska tiskana knjiga
852
TRPIMIROV NATPIS
najstariji spomenik pisan latinicom i latinskim pismom
inkunabule
knjige tiskane prije 1501. god.
tropismenost trojezičnost
latinica glagoljica ćirilica
latinskoga, staroslavenskoga hrvatskoga