Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
SVINJE unnamed - Coggle Diagram
SVINJE
OPĆENITO
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama.
Udomaćivanje svinja započelo je prije 8 do 10 tisuća godina u područjima Istočne Azije, Zapadne Europe i Mediterana.
Svinje potječu od dva izvorna oblika: sus vitatus ili azijska divlja svinja i sus scrofa ferus ili europska divlja svinja.
Prema proizvodnom tipu svinje se dijele na masni tip, mesno - masni tip.
Podjela prema stupnju oplemenjivanja dijeli svinje u primitivne (šiška, mangulica, turopoljska svinja i dr.), prijelazne (berkšir, crna slavonska svinja) i plemenite pasmine (veliki jorkšir, landrasi, pietren, durok, hemšir i neke kineske pasmine).
HRANIDBA
Svinje prema razvijenosti probavnog sustava pripadaju u skupinu svejeda.
U intenzivnim uvjetima proizvodnje koncentrirana krmiva su jedina krmiva koje svinje konzumiraju, dok se u poluintenzivnim i ekstenzivnim uvjetima, osim s koncentratima, hrane i zelenom masom.
Krmiva u prehrani svinja se dijele se na energetska, bjelančevinasta, mineralna i dodatke.
Prasad se u početku hrani majčinim mlijekom, nakon odbića se koristi starter i grover.
Hranidba nerasta u rasplodu mora biti kontrolirana.
RAZMNOŽAVANJE
Svinje su najplodnije od svih domaćih životinja
Sposobnost oplodnje očituje se pojavom spolnog nagona ili tjeranja.
Plodnost krmača ovisi o čimbenicima kao što su individualnost, dob, redni broj legla, tip i pasmina, genetika i dr.
Trebamo razlikovati spolnu zrelost i pripusnu zrelost kada ženka može fiziološki podnijeti pripust i graviditet, a to postiže 100 - 130 kilograma.
Završno razdoblje spolnog ciklusa naziva se estrus i jedino je u tome razdoblju plotkinja spremna primiti mužjaka, biti osjemenjena i ostati bređa.
Estrus nazimica i krmača u pravilu traje od 24 do 72 sata, a ovulacija nastupa u prosjeku 36 do 48 sati nakon početka estrusa i traje oko 6 sati.
Krmače se osjemenjuju sa sjemenom visoko vrijednih nerastova te se tako omogućava brže postizanje selekcijskog napretka i moguće je prenošenje sjemena na veće udaljenosti.
POSTUPCI SA SVINJAMA I SUSTAV DRŽANJA
Intenzivna proizvodnja, osim hranidbe i reprodukcije, zahtijeva i kvalitetan smještaj te postupanje prema životinjama u skladu s dobrobiti.
U svinjogojskoj proizvodnji posebno su osjetljive bređe krmače i prasad te se njima mora posvetiti najviše pozornosti.
Bređe krmače i nazimice se prvo nakon oplodnje drže u krmačarnicima ili nazimarnicima, a tri do pet dana prije prasenja se premještaju u prasilište.
Prasad se odmah nakon prasenja stavlja pod lampe i u prostoriju koja je ugrijana na temperaturu od 30 do 34 °C jer tek rođena prasad nema razvijen termoregulacijski centar.
Tov svinja je dobar primjer povezanosti između potrošnje hrane i ostvarenog prirasta.
Radi prevencije anemije prasadi se treći dan nakon prasenja daju preparati sa željezom, a sedmog dana se kreće sa predstarterom i starterom.
U uzgoju svinja primjenjuju se i tri tipa smještaja: otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni.
Muška prasad namijenjena za tov kastriraju se već s dva tjedan starosti.
Prema mnogim istraživanjima držanje svinja na dubokoj stelji ima brojne prednosti naspram uzgoja na betonu ili rešetkastom podu.
Intenzivno svinjogojstvo se temelji na zatvorenom sustavu i on je danas najrašireniji u svijetu.
