Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KOZE - Coggle Diagram
KOZE
REPRODUKCIJA KOZA
Koze su sezonski poliestične životinje i njihova spolna aktivnost ovisi o godišnjem dobu.
U našim krajevima koze se oplođuju (pare ili mrču) u jesen ili u kasno ljeto, a jarad dobivaju u siječnju ili veljači iduće godine.
Mrkanje je razdoblje kada ženka očituje spolni nagon i traži mužjaka za rasplod.
Spolna zrelost kod koza se javlja već u dobi od 5 do 6 mjeseci, ali se oplodnja prvi puta vrši kada koze navrše 7 do 10 mjeseci starosti, odnosno kada uđu u rasplodnu zrelost.
Reprodukcija počinje spolnim ciklusom koji kod koza traje u prosjeku 21 dan.
Najvažniji trenutak u spolnom ciklusu je pojava estrusa koja se kod koza vrlo lako uočava.
Ovulacija kod koza u pravilu traje 30-36 sati nakon pojave estrusnih simptoma, a pravo vrijeme za oplodnju je 15-tak sati od početka estrusa.
Nakon uspješnog osjemenjivanja dolazi faza gravidnosti koja kod koza traje oko 149 dana.
HRANIDBA KOZA
Koza je preživač i hrani se isključivo grubom voluminoznom hranom.
Po vrsti i količini pojedene hrane koze se naziva "najekološkijom" domaćom životinjom.
Zelena krma ili paša je najdraže krmivo za koze.
Koze tijekom dana mogu pojesti i do 14 kg zelene mase, a njezin udio se smanjuje dodavanjem sijena.
Koze su dosta izbirljive životinje, stoga jedu samo najkvalitetnije dijelove biljaka, prvenstveno lišće, cvjetove i pupove, dok stabljiku rjeđe. Rado jedu lišće javora, bagrema, lipe, jasena, breze i vrbe.
Silaža se daje kozama samo ako je dobre kvalitete.
OPĆENITO
Koze pripadaju među najstarije pripitomljene pasmine životinja koje čovjeku daju visokovrijedne proizvode poput mesa, mlijeka, kože, dlake i gnoja.
Uzgoj koza ima brojne prednosti, to su inteligentne i radoznale životinje, okretne, spretne i snalažljive, prave su umjetnice u skupljanju hrane, a uz to daju vrlo vrijedne proizvode.
Neke pasmine koza u dobrim hranidbenim uvjetima mogu davati 15 do 20 puta više mlijeka od svoje tjelesne mase.
Kozje meso je sve traženije na tržištu te se drži specijalitetom i tradicijom te poslužuje u posebnim prigodama.
Domaća koza (Capra hircus) vodi podrijetlo od tri izvorna oblika, a to su bezoar ili perzijska divlja koza, markhor i izumrle europske koze.
SMJEŠTAJ KOZA
Ekstenzivna kozarska proizvodnja uglavnom se temelji na slabo produktivnim autohtonim pasminama koje su lokalne važnosti. U ovakvim sustavima investicije u izgradnju objekata i opremu su znatno skromnije, a podne površine su manje po grlu, te se koze većinom napasivaju na nepristupačnim i slabije kvalitetnim pašnjacima.
Intenzivna se proizvodnja najčešće stoga organizira u zatvorenom sustavu ili poluotvorenom (stajsko-pašni sustav). U ovim sustavima treba osigurati kozama veću podnu površinu, a objekt opremiti odgovarajućom opremom za hranidbu, napajanje i mužnju koza.
Najvažniji higijenski uvjeti koje treba osigurati su kvalitetna prostirka, higijenski ispravna hrana koja nije pljesniva, trula ili onečišćena te higijena tehničke opreme, posebno strojeva za mužnju te hranilica i pojilica.
Najvažniji mikroklimatski uvjeti su:
• Dobra toplinska izolacija objekta jer koze ne podnose temperaturne oscilacije (posebno jarad jer pad temperature za 7,5°C može dovesti do uginuća i do 30%)
• Koze brzo reagiraju na zrak zagađen prašinom, mikroorganizmima i štetnim plinovima, stoga kozarnik treba imati dobro osiguranu ventilaciju
• Koze ne podnose propuh
• Loše podnose preveliku vlažnost zraka, koja može dovesti do pada proizvodnje i pojave mnogih bolesti
MESO,MLIJEKO,VLAKNA
Meso
Jedini pravi predstavnik mesne pasmine je burska koza ili boer koza.
Prosječni prirast jaradi kreće se od 200 do 300 grama.
Randman jaradi kreće se u prosjeku od 35 i 53% i dosta je varijabilno svojstvo te na njega utječe hranidba, pasmina, spol, dob i drugi čimbenici.
Mlijeko
Mlijeko koza je visokovrijedna namjernica koja je po sastavu slična kravljem mlijeku, ali znatno probavljivija.
Laktacija koza u pravilu traje od 200 do 300 dana i u tom periodu koze daju mlijeka 10 do 20 puta više od svoje tjelesne mase.
Najpoznatije pasmine koza za proizvodnju mlijeka su sanska koza, francuska sanska koza, srnasta alpska koza, francuska alpska koza, togenburška koza i nubijska pasmina koza.
Vlakna
Kozja vlakna se s obzirom na proizvodnu i trgovačku važnost te kakvoću dijele u tri osnovne skupine: kostrijet ili obično kozje vlakno, moher ili angora vlakno i kašmir.
Kostrijet je grubo jeftino vlakno koje se koristi za izradu tepiha, prekrivača, vreća, podmetača i dr.
Moher vlakno je trgovački naziv za kozje vlakno koje se dobiva od angora koze.
Najfinija i najskuplja vlakna daju jarad pri prvom šišanju, a moher vlakno upotrebljava se u tekstilnoj industriji za izradu različitih odjevnih predmeta, sagova i umjetnog krzna dok u automobilskoj industriji služi za tapeciranje.
Kašmir je trgovački naziv za vlakno koje se dobiva od istoimene koze.