ENDOKRINI SUSTAV
Općenito
Uloge(povezane s živčanim sustavom):
usklađivanje i kontrola staničnih funkcija
održavanje komunikacije između najudaljenijih stanica u tijelu
Hormoni - organske molekule koje sintetiziraju specijalozirana tkiva i žlijezde te ih otpuštaju u malim količinama u krvotok kojim se prenose do ciljanih stanica
mogu biti: steroidni, proteinski i derivat aminokiseline tirozin
izlučivanje hormona nadzire živčani sustav mehanizmom povratne sprege
Hipotalamus - povezuje endokrini i živčani sustav
opće hormone izlučuju organi - žlijezde s unutarnjim izlučivanjem ili endokrine žlijezde
ŽLIJEZDE
HIPOFIZA
1. tireotropin(TSH) - potiče sintezu i oslobađanje hormona štitne žlijezde
2. adenokortikotropin(ACTH) - stimulira izlučivanje hormona kore nadbubrežne žlijezde
ADENOHIPOFIZA - izlučuje nekoliko stimulacijskih ili tropnih hormona
3. gonadotropini(GTH) - potiču proizvodnju spolnih hormona u spolnim žlijezdama
sastoji se od dva ražnja: prednjeg režnja(adenohipofize) i stražnjeg režnja(neurohipofize)
4. somatotropin(STH) - djeluje na sve stanice tijela potičući anabolizam
nadzite većinu hormosnkih aktivnosti našeg tijela
5. prolaktin - u žena nakon porođaja potiče stvaranje lijeka u dojkama
1. antidiuretički hormon(ADH) - regulira količinu vode u bubrežnim kanalićima
NEUROHIPOFIZA - produžetak hipotalamusa koji izlučuje
2. oksitocin - u žena uzrokuje kontrakcije maternice prilikom porođaja te potiče oslobađanje mlijeka pri dojenju
spojnica između prednjeg i stražnjeg režnja izlučuje hormon koji stimulira melanocite(MSH) -> taj hormon nadzire količinu i raspodjelu kožnog pigmenta melanina
ŠTITNA I DOŠTITNE ŽLIJEZDE
2. kalcitonin - regulira koncentraciju kalcijevih iona u tjelesnim tekućinama
1. tiroksin(T4) i trijodtironin(T3) - reguliraju metabolizam i protok energije u tijelu te imaju velik utjecaj na opći tjelesni i duševni razvoj tijela tijekom rasta - za njihovu sintezu potreban jod
Doštitne žlijezde - 4 male žlijezde smještene u blizini štitne žlijezde
izlučuje hormone:
izlučuju: paratireoidni hormon ili parathormon(PTH) koji regulira promet mineralnih tvari u tijelu; djeluje na povećanje koncentracije iona kalcija u krvi te smanjenje koncetracije iona fosfata
Štitna žlijezda - smještena je na prednjoj strani vrata(ispod grkljana) te okružuje dušnik - nalikuje leptir kravati te se sastoji od lijevog i desnog režnja
PRSNA ŽLIJEZDA
po završteku puberteta postupno se smanjuje zbog djelovanja spolnih hormona te kažemo da atrofira
u njoj dozrijevaju specijalizirane obrambene stanice - limfociti T te ju zato smatramo i organom limfnoga sustava
do puberteta jedna od najvećih žlijezda u tijelu
uloge: usporavanje spolnog sazrijevanja i stvaranje imunosti
smještena je u prsnoj šupljini između dušnika i prsne kosti
ŽLIJEZDE
NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE
Srž izlučuje hormone:
1. andrenalin - potiče rast krvnog tlaka, ubrzava bilo, povećava razinu šećera u krvi, disanje postaje brže i dublje, mišići se napnu,a zjenice prošire
2. Mineralokortikoidi - sudjeluju u prometu mineralnih tvari; najvažniji predstavnik je aldosteron koji putem bubrega regulira volumen tjelesnih tekućina i održava koncentraciju iona natrija i kalija
2. noradrenalin
1. Glukokortikoidi - sudjeluju u prometu glukoze; najvažniji predstavnik kortizol
Kora izlučuje hormone koje nazivamo kortikosteroidnim hormonima i to su:
dva sloja tkiva: kora(na površini) i srž(unutarnje tkivo žlijezde)
parne trokutaste žlijezde položene na gornji pol bubrega
hormoni koje izlučuje srž se pojačano luće u stanjima stresa i uzbuđenja
GUŠTERAČA
2. glukagon - djeluje suprotno od inzulina, potiče razgradnju glikogena u jetri ako se u krvi smanji koncentracija glukoze
1. inzulin - pospješuje prinos glukoze iz krvi u stanice, potiče jetru da pohrani suvišak glukoze u obliku glikogena(kontrolira koncentraciju glukoze u krvi) te sudjeluje u povećanju masnih naslaga
Stanice Langerhansovih otočića izlučuju dva hormona:
Langerhansovi otočići - dio gušterače koji obavlja endokrinu ulogu
funkcija: proizvodnja probavnih enzima i izlučivanje hormona
SPOLNE ŽLIJEZDE
2. Progesteron - sudjeluje u pripremi maternice za primitak ploda - regulator trudnoće, u dojkama potiče bujanje mliječnih žlijezda i priprema ih na izlučivanje mlijeka nakon poroda
SJEMENICI
1. Estrogen - regulira raspored masnog tkiva, potiče rast dojki i bokova te razvoj ostalih ženskih spolnih obilježja; regulira prokrvljenost sluznice maternice te poticajno djeluje na ovulaciju - regulator menstrualnog ciklusa
žlijezde smještene u mošnji; njih grade dvije vrste stanica - GERMATIVNE ili Sertolijeve(stvaraju stanice sposobne za oplodnju(spermije)) i ENDOKRINE ili Leydigove(izlučuju muške spolne hormone - testosteron)
grade ih dvije vrste stanica: GERMINATIVNE(stvaraju stanice sposobne za oplodnju) i ENDOKRINE(izlučuju ženske spolne hormone)
1. Testosteron - odgovoran za razvoj sekundarnih spolnih obilježja u muškaraca, pojačava spolnu želju. potiče spermatogenezu i izlučivanje sperme
smješteni u donjem dijelu trbušne šupljine s lijeve i desne strane maternice
u žena su značajna dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski(FSH) - poticajno djeluje na sazrijevanje stanice sposobne za oplodnju i ovulacije te luteinizacijski(LH) - stimulira u jajniku žuto tijelo na izlučivanje progesterona koji u slučaju oplodnje čuva oplođeno jajašce i osigurava razvoj trudnoće
JAJNICI
u muškaraca isto djeluju dva gonadotropna hormona: folikulstimulacijski(FSH) - potiče ferminativne stanice na spermatogenezu i djeluje na sazrijevanje spermija te stimulacijski hormon intersticijskih stanica(ICTH) - stimulira intersticijske stanice za sintezu testosterona
spolni hormoni reguliraju gametogenezu i razvoj primarnih i sekundarnih obilježja
Spolne žlijezde ili gonade jesu parne žlijezde; funkcija: stvaranje spolnih stanica(gametogeneza) i izlučivanje spolnih hormona
BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA
NEPRAVILAN RAD HIPOFIZE
prekomjerno izlučivanje ovog hormona - DIVOVSKI RAST ili gigantizam
povećano izlučivanje hormona rasta po završetku razdoblja rasta izaziva poremećaj AKROMEGALIJU
razina hormona u krvi određuje se medicinskim biokemijskim metodama
zadebljanje kosti - povećane šake i stopala, prekomjerni rast čeljusne kosti, povećanje unutarnjih organa(dovodi do zatajenja srca)
rano otkrivanje ima važnu ulogu u liječenju
hipofiza u krv otpušta premalo hormona što dovodi do PATULJASTOG RASTA ili nanizma i poremećaja u spolnom razvoju
oboljela djeca dobivaju hormon rasta pod strogim liječničkim nadzorom do kraja adolescencije
NEPRAVILAN RAD ŠTITNE ŽLIJEZDE
GUŠAVOST
bolest povezana s nedostatnim izlučivanjem hormona štitne žlijezde
BASEDOWLJEVA BOLEST
nastaje zbog pomanjkanja joda u prehrani koji je nužan za proizvodnju tiroksida
bolest prepoznatljiva po karakteristično izbočenim jabučicama i preplašenom zurećem pogledu
prekomjerno izlučivanje hormona izaziva poremećaje u funkcioniranju cijelog organizma - uznemirenost, nervoza, pojačan rad srca, prekomjerno znojenje, drhtanje ruku, umor i gubitak tjelesne težine
NEPRAVILAN RAD DOŠTITNE ŽLIJEZDE
pojačanim izlučivanjem parathormona u krvi povećavaju koncentraciju kalcija koji se taloži u bubrežnom tkivu - pospješivanje stvaranje bubrežnih kamenaca
NEPRAVILAN RAD NADBUBREŽNIH ŽLIJEZDA
učestalo ponavljanje stresnih situacija u kojima se pojačano izlučuje adrenalin dovodi do zatajenja srca
NEPRAVILAN RAD GUŠTERAČE
količina glukoza u krvi se može kontrolirati odgovarajućom prehranom i inzulinskim injekcijama
dva tipa:
javlja se hiperglikemija(glukoza ostaje u krvi a stanice "gladuju" - simptomi: jaka žeđ, učestalo mokrenje, stalna glad i umor, zamućen vid i gubitak na tjelesnoj težini
tip I - nasljedna bolest i javlja se u vrlo ranoj životnoj dobi
nastaje kad gušterača ne proizvodi dovoljne količine inzulina ili tijelo ne može iskorištavati inzulin na prikladan način
tip II(starački) - javlja se tijekom života kao posljedica pogrešnog stila života
ŠEĆERNA BOLEST ili DIJABETES