Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Svinje svinja - Coggle Diagram
Svinje
Općenito
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama.
Udomaćivanje svinja je započelo prije 8 do 10 tisuća godina.
Svinje potječu od dva izvorna oblika: sus vitatus ili azijska divlja svinja i sus scrofa ferus ili europska divlja svinja.
Prema proizvodnom tipu svinje se dijele na masni tip, mesno-masni tip i danas najvažniji, mesni tip.
Podjela prema stupnju oplemenjivanja dijeli svinje u primitivne, prijelazne i plemenite pasmine.
Razmnožavanje
Svinje su najplodnije od svih domaćih životinja.
Sposobnost oplodnje očituje se pojavom spolnog nagona ili tjeranja. Pri tome trebamo razlikovati spolnu zrelost i pripusnu zrelost.
Plodnost krmača ovisi o čimbenicima kao što su individualnost, dob, redni broj legla, tip i pasmina, genetika i dr. Obzirom na broj legla ustanovljeno je da se najveći broj prasadi dobiva u petom leglu.
Kod nazimica i mladih nerasta spolna zrelost se pojavljuje u dobi od 5 do 8 mjeseci, a spolni ciklus kod nazimica traje 18 do 21 dan. Karakteriziraju ga promjene na vanjskim i unutrašnjim spolnim organima, koji za cilj imaju pripremiti plotkinju za osjemenjivanje te bređost.
U razdoblju estrusa plotkinja je spremna primiti mužjaka, biti osjemenjena i ostati bređa. Traje od 24 do 72 sata, a ovulacija nastupa u 36 do 48 sati nakon početka estrusa i traje oko 6 sati.
Danas se kod plemenitih pasmina sve češće javljaju tiha gonjenja.
Umjetno osjemenjivanje svinja ima brojne prednosti,jer se ejakulatom jednog nerasta može osjemeniti veliki broj krmača te spriječiti prenošenje zaraznih bolesti.
Hranidba
Svinje spadaju u skupinu svejeda.
U intenzivnim uvjetima proizvodnje svinje konzumiraju koncentrirana krmiva, dok u poluintenzivnim, osim koncentratima, hrane i zelenom masom.
Krmiva u prehrani svinje se dijele na energetska, bjelančevinasta, mineralna i dodatke.
Najčešća energetska krmiva koje svinje koriste u prehrani su kukuruz te žitarice poput ječma, pšenice, raži, siraka i zobi.
Od bjelančevinastih krmiva se koriste sojina sačma, suncokretova sačma, sačma uljane repice, suncokretova pogača, stočni kvasac te riblje brašno.
Mineralna krmiva koja se koriste su stočna kreda te stočna sol, a od dodataka se koriste hormoni, antibiotici, probiotici, antioksidansi, organske kiseline, amulgatori, mirisi i sintetičke aminokiseline.
Prasad se u početku hrani majčinim mlijekom ili mliječnim zamjenicama. Nakon odbića koriste se starter i grover. Najveći prirast tjelesne mase svinje postižu ukoliko konzumiraju smjese po volji. Hranidba nerasta treba biti kontrolirana jer nerasti ne smiju utoviti. Hranidba bređih krmača je bitna u kasnim fazama bređosti kada je najveći rast plodova.
Smještaj
U svinjogojskoj proizvodnji posebno su osjetljive bređe krmače i prasad te se njima mora posvetiti najviše pozornosti. Bređe krmače i nazimice nakon oplodnje se drže u krčmarnicima ili nazimarnicima., najčešće u manjim skupinama, a tri do pet dana prije prasenja se premještaju u prasilište.
Prasad se odmah nakon preseljenja stavlja pod lampe i u zagrijane prostorije. Radi prevencije anemije prasadi se treći dan nakon prasenja daju preparati sa željezom, a sedmog dana se kreće sa predstarterom i starterom.
Muška prasad namijenjena za tov se kastriraju s već dva tjedna starosti.
Prema mnogim istraživanjima držanje svinja na dubokoj stelji ima brojne prednosti naspram uzgoja na betonu ili rešetkastom podu.
Tov svinja je dobar primjer povezanosti između potrošnje hrane i ostvarenog prirasta.
U uzgoju svinja se primjenjuju tri tipa smještaja: otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni.
