Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
1794., 1843., 1846. - Coggle Diagram
1794.
1813.
Pozivom svećenstva zagrebačke dijeceze za skupljanje narodnog blaga, započinje se osvješćivati važnost zajedničke povijesti, prošlosti i običaja - formiranje nacionalne svijesti.
1807.
Hrvatski je sabor ponovio svoj zahtjev iz 1802. godine o priključenju Dalmacije Hrvatskoj, a preko nje i Ugarskoj kruni. Također, pokrenuo je i pitanje i pripadnosti Rijeke.
1815.
Austrija ponovo dobila Ilirske provincije. Ostale dijelove hrvatskih i slovenskih zemalja, koji su bili pod francuskom vlašću, okupila je u novu upravnu jedinicu pod nazivom Kraljevina Ilirija.
1822.
-
1825.
Stvorena je pokrajina Istra, objedinivši njen nekadašnji austrijski i mletački dio. Vojna krajina postaje sastavni dio Hrvatsko-slavonske vojne krajine.
Ta zbivanja predstavljaju kraj cijepanju hrvatskog teritorija i smjer ka daljnjoj integraciji hrvatskog prostora. Ponovo oživljava pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom.
1827.
Mađarski jezik uveden u škole kao obavezan predmet. Time je hrvatsko plemstvo omogućilo prodor mađarskog jezika u javni život Hrvatske i od 1827. godine sve je više uzmicali pred naletom mađarizacije.
1830.
Josip Kušević izdao knjižicu O posebnim pravima i ustavu kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije., u kojoj dokazuje da je Hrvatska oduvijek imala svoja prava i državnopravni položaj, neovisan od Ugarske.
Ljudevit Gaj objavio u Budimu na kajkavskom narječju i u njemačkom prijevodu spis Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja poleg mudriljubneh, narodneh i prigospodarneh temleljov i zrokov. Umjesto dvostrukih slova za pojedine glasove predlaže samo po jedno slovo s dijakritičkom znakom, č, ž, š.
1832.
Ljudevit Gaj je u ožujku 1832. godine započeo s pripremom oko pokretanja hrvatskih novina. Svoju Osznovu Novin Horvatzkeh predao je 24. studenog 1832. Zagrebačkoj županiji.
Janko Drašković - Disertacija. Bila je namijenjena nuncijama za budući sabor te se odnosila na hrvatsko plemstvo kao tadašnji politički narod. Napisao ju je štokavskim narječjem.
-
-
-
1790.
Na zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru u Budimu, hrvatski predstavnici su se usprotivili nametanju mađarskog jezika kao službenog.
-
Maksimilijan Vrhovac u Zagrebu otkupio i organizirao tiskaru u kojoj je potom tiskao naslove na hrvatskom jeziku, te je također započeo prikupljati stare knjige i rukopise.
-
-