GRAĐA ATOMA
POVIJEST ATOMA
John Dalton 1776. – 1844.
"Atom je nevidljiva, nedjeljiva kuglica." -1803.
J.J. Thomson 1856. – 1940.
Atom je pozitivno nabijena kuglica u kojoj se gibaju sićušni negativno nabijeni elektroni. To ukazuje da je atom ipak djeljiva čestica. - 1904.
Ernest Rutherford 1871. – 1937.
Atom je nalik Sunčevu sustavu. Sastoji se od jezgre i elektrona koji kruže oko nje. Jezgra je pozitivno nabijena, a elektronski omotač negativno nabijen. Rutherford je prvi upotrijebio ime proton za pozitivnu česticu u jezgri. - 1911.
Niels Bohr 1885. – 1962.
Bohr je postavio kvantnu teoriju o građi atoma prema kojoj se elektroni u atomu kreću po određenim energetskim razinama. Prijelaz iz jedne razine u drugu praćen je apsorpcijom ili emisijom energije. - 1913.
Erwin Schrödinger 1887. – 1961.
Položaj i putanju elektrona u atomu nemoguće je odrediti, može se odrediti, samo vjerojatnost nalaženja elektrona na nekom položaju. Postavio je kvantno-mehanički model atoma. -1926.
ZNAČENJE RIJEČI ATOMA
Atom je osnovni djelić, najmanji dio na koji tvar može biti rastavljena bez otpuštanja električki nabijenih čestica, najmanji sastavni dio najjednostavnijih tvari, kemijskih elemenata, koji zadržava svojstva elementa.
ELEKTRONSKI OMOTAČ
Prostor oko atomske jezgre zove se elektronski omotač ili elektronski oblak.
U njemu se na određenoj udaljenosti od jezgre nalaze elektroni. Zbog naboja elektrona elektronski je omotač negativno nabijen.
elektrone označavamo sa e ili e−
ATOMSKA JEZGRA
građena od protona i neutrona
Zbog naboja protona atomska je jezgra pozitivno nabijena.
Protone se označava p ili p+, neutrone n ili n 0
JEZGRA I ELEKTRONSKI OMOTAČ ČINE SUBATOMSKE ČESTICE
protonski broj
Označava se velikim slovom Z.
N(n0)=A–N(p+)
nukleonski broj
On se koristi za potpuno opisivanje vrste atoma. Označava se velikim slovom A.
A=N(p+)+N(n0)
Prvi znanstvenik koji je na temelju eksperimentalnog rada zaključio da su tvari građene od malenih čestica atoma bio je engleski kemičar John Dalton On je početkom 19. stoljeća obnovio atomističku teoriju grčkih filozofa.
Zbroj protona i neutrona u jezgri atoma naziva se nukleonskim brojem.
Broj koji pokazuje od koliko je protona, odnosno elektrona građen neki atom, zove se protonski broj.