Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PROBAVA - Coggle Diagram
PROBAVA
-u tankom crijevu
U tanko crijevo iz želudca neprestano stiže tekući humus i probava se događa pod utjecajem enzima iz crijevne stijenke i enzima gušterače.Veliku ulogu u probavi ima i žuč koja dolazi iz jetre.
Pankreasni sok se ulijeva iz gušterače u duodenum preko ductusa pancreaticusa. U blizini je i ušće žučovoda ili ductusa hepaticusa kojim u duodenum dolazi žuč.
Najvažniji fermenti pankreasnog soka su: 1.AMILAZA koja razgrađuje škrob i glikogen do disaharida maltoze
2.LIPAZA koja razgrađuje masti, a aktiviraju je žučne kiseline koje mast raspršuju u sitne kapljice
PROTEOLITIČKI ENZIMI koji razgrađuju bjelančevine su: 1.TRIPSIN, koji razgrađuje polipeptide do peptida
2.HIMOTRIPSIN koji razgrađuje peptide do dipeptida
3.KARBOKSIPEPTIDAZA koja razgrađuje dipeptide do aminokiselina
Jetra je najveća žlijezda koja obavlja mnoge složene funkcije.
Krv u jetru dolazi venom porte koja sa sobom nosi sve tvari resorbirane u probavnom sustavu među kojima su i štetne i otrovne tvari.
Žučne kiseline imaju važnu ulogu emulgiranja masti (raspršuju je na manje kapljice) na koje onda djeluje pankreasna lipaza koja će razgraditi mast.
ŽUČNE BOJE stvaraju se u jetri razgradnjom hemoglobina. To su BILIRUBIN i BILIVERDIN. Izlučuju se izmetom kojem daju boju.
-u jednostavnom želucu
Hrana se probavlja pod djelovanjem želučanog soka. Jednostavni želudac je vrećasti šuplji organ sa unutrašnje strane prekriven sluznicom koja je bogata žlijezdama koje izlučuju želučani sok.
Želučani sok se sastoji od : vode, solne kiseline, enzima i sluzaste tvari mucina. Solna kiselina aktivira enzim pepsin.
Mucin oblaže želudac s unutrašnje strane i tako štiti želučanu sluznicu od djelovanje solne kiseline i pepsina
Pepsin je glavni proteolitički ferment koji razgrađuje bjelančevine sve do polipeptida.
Izlučuju ga žlijezde želučane sluznice.
ŽELUČANE LIPAZE – stvaraju se u želučanoj sluznici mesoždera, a razgrađuju samo emulgirane masti iz hrane na glicerol i masne kiseline
Kod mesoždera želučani sok se izlučuje samo za vrijeme uzimanja hrane.Kod sveždera želudac nikada nije prazan jer se biljna hrana dulje probavlja pa se zato želučani sok stalno luči.
Želučana stijenka se sastoji od nekoliko snažnih mišića poredanih u nekoliko slojeva. Kontrakcije tih mišića dovode do miješanja hrane sa želučanim sokom te se tako poboljšava probava. U želudcu se javljaju i peristaltičke kontrakcije. One počinju na ulasku jednjaka u želudac (kardija) i idu sve do izlaska želudca u dvanaesnik (pilorusa).
Zadaća ovih kontrakcija je da pri svakom peristaltičkom valu nekoliko mililitara tekućeg sadržaja (himusa) istisne u dvanaesnik radi daljnje probave u tankom crijevu.
-u želucu preživača
*obilna fermentacija sastojaka hrane fermentima koje stvaraju mikroorganizmi koji žive u predželucima preživača. Preživači prvi put hranu uzimaju tako da je samo površno žvaču i odmah gutaju.
Zalogaj dolazi u burag i kapuru i tamo se miješa sa sadržajem preostalim od prethodnog obroka.
Za normalnu probavu u buragu i kapuri potrebna je velika količina vode koja se osigurava vodom za piće i velikom količinom sline.
Sva hrana u predželucima obilno se miješa zbog snažnih pokreta predželudaca.
Pokreti predželudaca miješaju i natapaju hranu tekućinom .Sve to skupa pretvara hranu u žitku masu - HIMUS
Ponovno žvakanje hrane se zove PREŽIVANJE.
PREŽIVANJE SE ODVIJA u četiri faze:
- REGURGITACIJA ili vraćanje hrane iz buraga u usta
- REMASTIKACIJA ili ponovno žvakanje 3.REINSALIVACIJA ili ponovno natapanje slinom 4.REDEGLUTICIJA ili ponovno gutanje zalogaja PROSJEČNO VRIJEME preživanja iznosi sedam do osam sati kroz 24 sat.
Mikroorganizmi u buragu razgrađuju i bjelančevine do aminokiselina pa do nižih masnih kiselina i pritom se oslobađa dušik u obliku amonijaka. Sintetiziraju i svoje vlastite aminokiseline među kojima su i bitne ili esencijalne aminokiseline. Višak amonijaka se u jetri pretvara u ureju.
NADUTOST ili TIMPANIJA nastaje kad kod naglog stvaranja plinova u buragu kod nepravilne prehrane plinovi se nakupljaju u velikim količinama pa se ne mogu izbaciti iz buraga podrigivanjem. Opasna je po život.
U buragu se nalaze i gljivice koje sintezom vlastitih bjelančevina također pridonose hranjivosti sadržaja buraga. Gljivice za svoj život troše kisik pa time stvaraju anaerobne uvjete u buragu što je neophodno za razmnožavanje bakterija. Gljivice su važni proizvođači vitamina koje preživač dobro koristi.